""Stalni vjerni EU kupac kozjeg mlijeka i sira samo djelomično vjeruje da ti proizvodi mogu poslužiti kao lijek u bolestima dišnog sustava, osobito astme kod ljudi, ali u potpunosti vjeruje u blagotvorno djelovanje, odnosno na uočljivo ublažavanje posljedica i nuspojava. Nitko od kupaca ne vjeruje novom pomodnom sloganu „Kozje mlijeko, jača nervni sustav i umanjuje stres“. U većini anketa uočena je primjedba – bombardiranje kupaca neutemeljenim studijama iritira potrošača, na kraju svi pojedinačno anketirani potrošači zajedno s gastro ugostiteljstvom poručuju – molimo ujednačenu i trajnu ponudu tijekom cijele godine. Zanimljivo je da ista jeka dolazi s prostora Lijepe Naše. Bezbroj puta dobili smo upit od naših malih držaoca koza, na koji bi način mogli osigurati trajnu opskrbu kozjim mlijekom i sirom čitave godine, bez nepraktičnog smrzavanja u plastičnim bocama i problema u skladištenju sira.

Produžena mužnja

Od davnina su ljudi u tzv. „zabitima“ posebno planinskim, držali koze radi samoopskrbe mlijekom i sirom. Postoje zapisi o svježem kozjem mlijeku i zimi, svake se godine preskočilo parenje određenog broja koza, mužnja je jednostavno produžena. Na nekim našim otocima čuli smo o zimskom napitku, koji se sastojao od mješavine svježeg kozjeg mlijeka i crnog vina. Ovo iskustvo doživjeli smo i sami na grčkom otoku Skopelos, gdje praksa preskakanja parenja nije napuštena i zaboravljena. U Australiji se produžena mužnja (Extendet lactation) na dvije ili više laktacija prakticira u velikim štalama jednako kao i kod malih držaoca na udaljenim farmama. Australci imaju dobra iskustva s produženom laktacijom i izmjeničnim parenjima, kod britanskih Alpina, francuske Poitevine koze i Anglo-Nubijske koze od prije 100 godina. Jarad koza s izmjeničnim parenjima izgleda jača, a prema dosadašnjim podacima otpornija su na parazite od jaradi s redovitim parenjima svake godine.

""Prednosti produžene mužnje

Financijski gledano produžena mužnja je vrlo zanimljivo područje s obzirom da se u zimskim mjesecima mogu postići bolje cijene. Austrijanci pišu – produžena laktacija (Durchmelken) ima prednost u više mlijeka cijele godine i manje problematike vezane uz porodiljstvo, uzgoj i prodaju jaradi, manje bolesnih i mrtvih životinja, manje rada i manje neprospavanih noći. No spominje se i nedostatak – manje potomstva od visokoproduktivnih koza. Kao i uvijek, druga polovina tvrdi da je i to prednost, s obzirom da se ne stvara konkurencija koja po neodgovorno niskoj cijeni prodaje visoko-mliječne koze. Gledajući na svojstva prerade mlijeka iz produženih laktacija, nisu zabilježene nikakve razlike. U traganju za većim dohotkom dobar broj kozarstva primjenjuje odbijanje od sise odmah po rođenju, napajaju jarad kolostrumom iz flašice, ta metoda iziskuje mnogo rada, prostora, troškova sanduka i električne energije. Nije rijetkost da dio kolostruma i mlijeka za sisanje dospije u laktofrize, pa kasnije znatno utječe na okus sira. Sirane koje moraju imati standardnu kvalitetu Eko-bio ili Demeter sireva u doba jarenja redovito opominju kozare na ovaj neželjen postupak. Manji broj jaradi je prednost za kozarstva koja broje veći broj koza, što se uglavnom odnosi na kozarstva koja mlijeko isporučuju siranama. Tržište jaradi je neregulirano, prodaja zahtjeva mnogo radnih sati i ulaganja, a zna se poprilično otegnuti. Uvijek lebdi pitanje troška kastriranja i izračuna o isplativosti te radnje.

Dobar primjer

Prije 13 godina godina osnovano je u Njemačkoj prodajno društvo za regionalne proizvode. Prodajno društvo sačinjava sirana i 5 kozarskih gospodarstva, s ukupno tisuću koza. Spojili su tradiciju i inovacije, sa ciljem da cijele godine opskrbljuju regionalne potrošače i gastronomiju, posebno uz Bodensko jezero, sa svježim kozjim sirevima. Svi najveću pažnju posvećuju ujednačenoj bio kvaliteti kozjeg mlijeka, i primjenjuju produženu laktaciju – godišnje se pripušta samo 1/3 od ukupno 1000 koza.

"" 

Prethodni članakPunjena pureća prsa u umaku od gljiva
Sljedeći članakKadaif s pistacijem
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.