U intenzivnoj povrćarskoj proizvodnji upotrebljavaju se velike količine mineralnog gnojiva, što uz suženi plodored i tla kisele reakcije rezultira smanjenjem količine humusa u tlu. Organska tvar podrazumijeva sav materijal biljnog i životinjskog porijekla nastao u tlu ili je unesen u tlo, stalno podložan promjenama te se mora nadoknađivati kontinuirano kako bi se održala plodnost tla.
Povrće zahtijeva veliku količinu organske tvari u tlu (minimalno 3%), što se postiže primjenom organskih gnojiva koja nisu bogata hranjivima, ali povoljno djeluju na količinu organske tvari, strukturu, vodozračni odnose i mikrobiološku aktivnost tla, a time na prinos i nutritivnu kvalitetu povrća.
Glavni je razlog slabe opskrbljenosti tla organskom tvari smanjeni unos zrelog stajskog gnoja kao najkvalitetnijeg organskog gnojiva. Mnogi proizvođači u želji za povećanjem unosa organske tvari u tlo, često koriste nedozreli stajski gnoj kojim se povećava zakorovljenost poljoprivredne površine, uz mogućnost zaraze štetnim mikroorganizmima te fitotoksičnog djelovanja na biljke.
Organski otpad iz kućanstava
Istovremeno, svako kućanstvo proizvodi velike količine organskog otpada koji se lako može pretvoriti u kvalitetan kompost. Stoga su vrtovi idealna mjesta recikliranja organskog otpada s ciljem poboljšanja tla (povrtnjaka ili cvjetnjaka) za sljedeću vegetacijsku sezonu. Pri posljednjoj jesenskoj košnji travnjaka, kao i pri čišćenju cvjetnih gredica i povrtnjaka te sakupljanju lišća može se prikupiti dovoljno materijala za početak kompostiranja.
Dodatna motivacija može biti: ušteda novca za nabavu stajskog gnoja i drugih organskih gnojiva, smanjena količina otpada za odlaganje te doprinos očuvanju okoliša.
Za kompostiranje treba odabrati mjesto koje je smješteno u sjenovitom dijelu vrta ili dvorišta, zaštićeno od vjetra kako bi se spriječio gubitak vlage i postigla optimalna temperatura za rad korisnih mikroorganizama.
Za kompostiranje se mogu koristiti komposteri koji omogućavaju čist i uredan način proizvodnje komposta, a mogu biti kućne izrade (drveni, žičani, pleteni) ili pak plastični i metalni koji se mogu nabaviti u vrtnim centrima.
Zbog praktičnijeg transporta biootpada, komposter treba smjestiti u blizini izvora biljnog materijala za kompostiranje.
Izvedba kompostera može biti različita. Tako su komposteri sastavljeni od tri odjeljka idealni za kućanstva na kojima se svakodnevno mogu skupiti manje količine biootpada: prvi dio kompostišta služi za sakupljanje biootpada, u drugom dijelu se odvija razgradnja u uvjetima optimalne vlage i aeriranosti, dok se u trećem odjeljku odvija zrenje komposta.
Što kompostirati?
Kako bi se proizveo kvalitetan kompost, potrebno je usitniti što raznovrsniji biootpad čime će se privući razne korisne organizme koji će enzimima postupno razgraditi biljni materijal. Preporučuje se u odjednakom omjeru pomiješati biootpad bogat dušikom (trava, ostaci voća i povrća) jer se brže razgrađuje i osigurava vlagu te biootpad bogat ugljikom (lišće, usitnjene grane, slama) koji se sporije razgrađuje i osigurava prozračnost kompostne hrpe. Raznolikost početnog materijala za kompostiranje osigurat će veću koncentraciju hranjiva u proizvedenom kompostu. Treba naglasiti da se ne smiju kompostirati osjemenjeni korovi te zaražene i bolesne biljke.
