Primjena nakon nicanja racionalnija je od primjene putem tla jer, osim korijenom, biljka sredstvo upija i putem lista. Stoga se u ovom roku u usporedbi s dozacijama kojima se herbicidi primjenjuju preko tla, primjenjuju za oko trećinu niže dozacije . Tako se npr. pripravak Tolurex 50 SC na osnovi aktivne tvari klortoluron u post-em roku primjenjuje u dozi od 2,5-3,0 l/ha. Dok se prije nicanja ozimih žitarica (u pre-em roku) koristi u dozi od 3-4 l/ha. Pripravci Dicuran forte i Tena (klortoluron + triasulfuron) također se koriste u nižoj dozaciji. Od 1,5 l/ha u odnosu na 2,0 l/ha u pre-em roku.
Prema tome, primjenom herbicida nakon nicanja kulture i korova, mogu se postići značajne ekonomske i ekološke uštede.
Registrirani herbicidi i primjena
Ukoliko nije obavljena primjena zemljišnih herbicida neposredno nakon sjetve, moguće je primijeniti sve u prošlom broju navedene herbicide od fenofaze. Kada usjev ima razvijena tri lista, pa sve do nastupa prvih jesenskih mrazeva. Nakon nicanja kulture u jesen koriste se svi herbicidi koje smo naveli u prošlom broju i neki herbicidi. Odnosno herbicidni pripravci koje koristimo u jesen samo nakon nicanja usjeva.
U tablici dajemo prikaz herbicida registriranih u Hrvatskoj za jesensko suzbijanje korova nakon nicanja ozimih žitarica. Svi navedeni pripravci registrirani su samo za primjenu u pšenici i ječmu. Dok je u zobi, raži i tritikaleu broj registriranih herbicida manji. Zbog ograničene selektivnosti ili zbog relativno malih površina na kojima se uzgajaju pa nisu zanimljivi kemijskoj industriji za registraciju.
Već je navedeno da je sastav korovne flore jedan od glavnih čimbenika koji određuju vrijeme primjene herbicida u ozimim žitaricama.
Jesenska primjena herbicida pogotovo se preporučuje u slučajevima jače zakorovljenosti korovnim travama poput slakoperke, mišjeg repka i vlasnjača.
Gotovo svi herbicidi koji se primjenjuju u jesenskom roku imaju dobar učinak na slakoperku i druge jednogodišnje trave. To je često razlogom da se jače zakorovljeni usjevi ovim vrstama tretiraju u jesen. Naime, korovne trave većim dijelom niču u jesen zajedno s kulturom. Za sve trave karakteristično je da građom i izgledom sliče kulturi strnih žitarica. Zbog čega ih proizvođači žitarica ne prepoznaju u usjevu.
Jedna od najopasnijih korovnih trava je slakoperka koja niče u jesen i sazrijeva istovremeno s pšenicom. Iako manje šteti od npr. divlje zobi, zbog raširenosti, značajan je korov strnih žitarica. Ako je kultura posijana ranije, slakoperka će ponići i izbusati već u jesen. Drugim riječima, raniji rok sjetve uz jaču zakorovljenost korovnim travama daju prednost jesenskom roku primjene herbicidau oziminama.
