U početnim stadijima rasta, prema biološkim posebnostima, kelj se neznatno razlikuje od kupusa. U stadiju rozete i glavice otporniji je na niske temperature. Posijano sjeme kelja uz potrebnu vlažnost tla počinje klijati na 1 – 5° C. Pri optimalnoj temperaturi od 20° C, sjeme kelja klija a biljka niče za 5 – 6 dana.

Za vegetativni rast biljke optimalna je temperatura 15 – 20° C, a rast biljke prestaje na temperaturi višoj od 25° C. Čim uvjeti postanu povoljni, rast se nastavlja. Za oblikovanje glavice optimalna je tempeatura 15 – 18° C. Uvjeti prelaska kelja u generativni stadij isti su kao kod kupusa. U drugoj polovici zime i dijelu ranog proljeća još postoji dovoljno dana s temp. za vernalizaciju, pa veći ili manji broj biljaka stvara cvjetnu stapku.

Izbor tla

Kelj može uspijevati na gotovo svakom tipu tla, pod uvjetom da je duboko, strukturno i da ima dobar kapacitet za vodu i zrak. Uz pH-6 – 6,5, dakle blago kiselo tlo. Ipak, valja istaknuti za proljetnu sadnju i proizvodnju povoljnija su tla lakšega mehaničkog sastava, koja se brzo griju. U povoljnim uvjetima tla i klime, i izborom odgovarajućih hibridnih kultivara, proizvodi se rani kelj na otvorenu prostoru.

Kelj u plodoredu

Kvalitetan kelj može se proizvoditi u dobro postavljenom i održavanom plodoredu. Gdje je gnojidba tla, osim NPK-gnojivima, zasnovana i na velikoj potrebi kelja za nekim organskim gnojivom. Dobro uspijeva ako se sadi i proizvodi nakon berbe mahunjača, krastavaca, krumpira, strnih žitarica, te preoranih prirodnih i umjetnih livada (travnjaka).

Ne podnosi uzgoj u monokulturi. To znači da se na isto polje (površinu) može saditi tek nakon 3 ili 4 godine. Na taj se način u znatnoj mjeri izbjegava i pojava i napad agresivnih bolesti i štetnika. No i urod se uz kakvoću znatno povećava. Kelj je vrlo dobra pretkultura većini povrćarskih kultura. Zato jer nakon berbe ostavlja značajnu organsku masu i tlo s malo korova, odnosno korovskih sjemenki. U vrlo intenzivnoj proizvodnji zaštićena prostora, kelj ima uži plodored s kulturama koje se smjenjuju.

Gnojidba

Vrlo dobro reagira na gnojidbu tla stajskim gnojem i kompostom, pod uvjetom da su potpuno zreli i kvalitetno pripremljeni. Utvrđeno je da kej za urod od 30t/ha iznosi iz tla čistih hranjiva: dušika (N) 170kg, fosfora(P2O5) 80kg, kalija(K2O) 180kg. Dakle, prema ovim normama proizvođač kelja treba odrediti gnojidbu tla. Uzimajući u obzir organska i NPK-gnojiva. Prije izračuna potrebne količine gnojiva, valja znati stanje zaliha hranjivih tvari u tlu. To se može jedino kemijskom ili pedološkom analizom tla. Uzorci tla za analizu uzimaju se s površine koja je planirana za sadnju kelja.

Proizvođač kelja u nedostatku stajskoga gnoja ili komposta kao odličnu zamjenu može rabiti jedno od ORGANSKIH (tvorničkih) granuliranih gnojiva, tipa i naziva: SIFORGA ili FERTOR ili BIOMOND. U sastavu ovih gnojiva (koja su vrlo brzo osvojila svijet povrtlara i cvjećara) organska tvar čini 65 posto, zatim dušik, fosfor, kalij, kalcij i pH-7. Bilo koje od ovih gnojiva sadržava lako usvojiva hranjiva, dobru hranjivu vrijednost za biljke, lako se skladište, nemaju korovskih sjemenki i patogena, a i bez ikakva su mirisa.

Obrada tla

Vrijeme i način obrade tla ovisi od vremena uzgoja kelja. Osnovna obrada tla obavlja se u jesensko-zimskom razdoblju, i to odmah nakon osnovne gnojidbe tla. Dubina oranja je 30 cm. Preorana brazda ostavlja se nedirnuta, sve do proljeća kad se priprema tlo za sadnju prijesadnica. Za kasnije rokove sadnje, obrada se obavlja u tzv. jednoj fazi, što se odnosi na gnojidbu, oranje, tanjuranje, kultiviranje, te ravnanje površine tla, kako bi se na površini popunile rupe i uklonile depresije u kojima bi se dulje zadržavala oborinska voda. Cilj je pripreme tla za sadnju prijesadnica kelja rahljenje i stvaranje dobre strukture u sloju 8 – 10 cm.

Izbor kultivara

Postoje rani, srednje rani, kasni jesenski i kasni zimski kultivari. Danas su to najčešće hibridni kultivari u tipu poznatih sortnih kultivara. Pojavljuju se u proizvodnji hibridnih kultivara, izgledom između kelja i kupusa, vrlo otporni na niske temperature, pa se i u kopnenom području mogu uzgajati i tijekom zimskog razdoblja, kao što su kultivari u tipu VINTERFURST. Prijesadnice se sade u srpnju (kopneno) i kolovozu (priobalno područje), s berbom od početka studenoga do sredine ožujka iduće godine.

Za ranu proizvodnju kelja siju se i uzgajaju prijesadnice od ranih hibridnih kultivara, i to u zaštićenu prostoru. Prvi od takvih kultivara je DAPHNE F1, koji ima izvanredan i dekorativan izgled i prepoznatljiv okus, zbog kojeg je proširen u cijelom svijetu. Stalno ga se može naći i kupiti na svim tržnicama. Drugi hibridni kultivar ranog kelja je PROMASA F1, koji je proizvođačima jako privlačan zbog kratke vegetacije – 60 dana, od sadnje do berbe. Kao treći kultivar iz skupine vrlo ranih kultivara sa 55 dana vegetacije je CHRIMEN F1.

Prethodni članakIzlov ribe iz obiteljskog ribnjaka
Sljedeći članakBiljke u zatvorenu prostoru
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.