Općenito, izlov konzumne ribe iz obiteljskog ribnjaka može biti priređen iz više pobuda, pa ga nazivamo kontrolnim, izlovom zbog sortiranja i premještanja, te kao što je navedeno izlovom vezanim za trenutnu konzumnu svrhu. S gledišta alata, izlov je moguć mrežama potegačama, samolovnim mrežama i napravama poput vrša, križaka i dr. Dakako, obiteljski ribnjak pruža mogućnost da se riba lovi ili pak izlovljava i na tradicionalan udičarski način.
Kako bi se ovladalo svim alatima i sredstvima kojima se služimo u izlovu ribe, trebat će nešto više vremena. No, uz ostale radove vezane za ribnjak cijeli će nauk biti pojednostavljen do te mjere, da će potezanje lovnih alata biti moguće prepustiti i djeci!
Izlov ribe mrežom potegačom
Današnje se mreže pletu od umjetnih polifilamentnih (višenitanih) struna, upredenih tako da poboljšavaju veliku čvrstoću i trajnost proizvoda. Debljina upredenice povećava se s dućinom i namjenom mreže. U smislu veličine oka mreže mogu se nabaviti raznoliki razmaci, od onih najgušćih kojima se lovi riblja mlađ, pa do velikih otvora namijenjenih lovu matica. Za naše vrste odgovarat će nešto sitniji romboidni otvor od, primjerice, 20 mm. Poželjno je da donje obrubno uže bude dovoljno otežano cjevastim olovnicama, tako da riba ne bježi ispod mrežnog tega.
Vrste mreža
U smislu namjene mreže mogu biti koncipirane kao plivarice (zaglavljujuće) zatim troslojne ili zaplićuće, te za ovu namjenu najprikladnije – mreže potegače. Na uskim ribnjacima od osobite će koristiti biti poklopne mreže, poznatije kao sačmarice. Za potpuni izlov iz ribnjaka bit će preporučljivo rabiti mrežno oko ne veće od 15 mm. Bez obzira na to za koji se tip mreže odlučili, bit će potrebna stanovita vježba i dosta umješnosti prije no što se u potpunosti ovlada cijelom operacijom rukovanja, vađenja i spremanja mreže.
Izlov ribe mrežom potegačom
Kako bismo ovaj posao obavili sa što manje napora i oštećenja riba, valja se pobrinuti još tijekom projektiranja ribnjaka. U tom će svjetlu optimalne uvjete izlova omogućavati samo oni ribnjaci čije su obale simetrične a tlocrt pravilnoga, kanalskog tipa. U takvim su ribnjacima dno i bočne strane bez udubina i ispupčenja ili drugih prepreka. Opslužna obala ribnjaka mora biti pripravljena tako da dva metra široki pojas oko objekta bude pokošen i oćišćen od visokog raslinja.

Prethodni članakKako odabrati pjenušac?
Sljedeći članakRadovi u veljači
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.