Proizvodnja pjenušavog vina počinje u 17. stoljeću, i to po francuskom benediktincu Dom Perignonu, a ime tih vina je – ŠAMPANJAC – zaštićeni naziv prirodnoga pjenušavog vina što se proizvodi u Francuskoj pokrajini Champagne, i to iz grožđa koje je tamo uzgojeno, i vina ondje proizvedena. Taj postupak naziva se klasičnim.

U svijetu i kod nas proizvodi se pjenušac prema ZOV-u:

– prirodni pjenušac (nastao klasičnim postupkom methode champenoise, odnosno postupkom vrenja u tankovima “cuve clos”, odnosno Charmat postupkom).

– biser vino (polupjenušavo vino) prirodni pjenušac s više od upola manjom dopuštenom gornjom granicom sadržaja ugljičnog dioksida. (CO2) 1 – 2,5 umjesto 3,5 – 7,0 bara kod 20° C. Proizvodi se najčešće vrenjem u tanku (Charmat metodom). Pretvorba šećera traje oko 20 dana, vrenje se zaustavlja naglim hlađenjem. Prirodno biser vino filtrira se i razlijeva u boce.

– gazirano vino, najčešće polusuho ili poluslatko, kojemu CO2 ne potječe od vrenja, već je dodan pomoću posebne naprave (kao kod soda-vode). Tlak u bocama kod ovog vina manji je od 1 bara pri 20° C. Prevrijavanjem 4 g/l šećera kod proizvodnje pjenušavih vina razvija se 1 bar tlaka.

Dom Perignon je razvio cjelokupni proces proizvodnje šampanjca. Od izrade boca, čepova, vrenja u bocama. Danas taj način proizvodnje nosi naziv klasični, za razliku od onoga u tankovima – Charmat – metoda, prema kojemu se danas proizvode prirodna kvalitetna pjenušava vina.

Prva šampanjska kuća koja postoji još i danas zove se “RUNIART”, a osnovana je 1729. “Dom Perignon” samo je jedan od šampanjaca danas najveće i najpoznatije šampanjske kuće “Moët et Chandon”. On je dobio ime prema slavnom redovniku. Međutim, “Dom Perignon” nije među najelitnijima, poput “Roederer Cristala”, kojega su nekad pili jedino ruski carevi, i to godišnje oko 500.000 boca, sve do ruske revolucije 1916. Miriše na svjeće jabuke, marelice i limun, te moku i muškat. “Roederer Cristal Rose” ubraja se među najskuplje šampanjce na svijetu. Ima jaku strukturu, s razvijenim mirisom i okusom ribiza, maline, suhih šljiva, kave i crne čokolade.

Šampanjci se dijele u dvije skupine – vintage šampanjci, a obvezno nose oznaku berbe, cijenjeni su i skuplji od non vitag, znači bez oznake godine berbe. Godinu berbe nose šampanjci proizvedeni u godinama dobrih berbi.

Domaći pjenušac

Vinorodna smo zemlja, tako da se sve više naših vinogradara – vinara okreće i ovoj proizvodnji vina. Evo nekih koji su u tijeku proteklih godina proizveli i na tržište plasirali vrlo kvalitetna pjenušava vina:

Lidija Volovec, Šenkovec – proizvede 10.000 boca godišnje “Šenpjen 95 as”, te 96 i 98 vintage su pjenušci brut, zatim “Šenpjen” bez godišta, brut je kao i “Lidija rose”. Proizvodnju je počeo otac Ivan Turk, kći Lidija nastavila je 1999.
Obitelj Šember – proizvodi “pjenušac Šember”, brut, količina je 3000 boca godišnje
Dejan Jambrović, Lopatinec – proizvodi pjenušac “la boheme” do 20.000 boca godišnje.

Prethodni članakPriprema kobasica u kućanstvu
Sljedeći članakRajčica rana u zaštićenu prostoru
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.