Može se ostvariti i u pojedinim područjima kopnene klime, ali uz veliki trošak ukupne energije.
Intenzivno korištenje zaštićena prostora
Rajčica se u zaštićenu prostoru bez grijanja može proizvoditi kao rana proljetna i rana jesenska kultura. Za ove rokove uzgoja može se zaključiti da proizvodnja rajčice čini najisplativiju proizvodnju. Važno je istaknuti da se zaštićeni prostor može vrlo intenzivno koristiti. Naime, nakon uzgoja (berbe) salate, špinata, mladoga zelenog luka, sadi se i rana rajčica. Kad završi posljednja berba ovog povrća, na red dolaze razne vrste uzgoja prijesadnica povrća, primjerice paprike, kupusnjača, te ponovno jesenski uzgoj rajčice.
Rokovi proizvodnje rajčice
Rokovi proizvodnje rajčice mogu se točno predvidjeti, ako se dobro poznaju uvjeti rasta i duljina vegetacije, pri čemu valja znati:
– od nicanja biljčica do početka cvatnje prođe od 50 do 70 dana,
– puna cvatnja traje 5 – 6 dana,
– od pune cvatnje do početka zametanja plodova prođe 5 – 6, a od cvatnje do početka zriobe 40 – 50 dana,
– jače dozrijevanje plodova počinje za 4 – 6 dana.
Dakle, da bi počela berba prvih plodova rajčice od nicanja biljčica treba proći 90 – 125 dana.
Kako izabrati kultivar
Izbor kultivara ovisi o tipu, odnosno razdoblju proizvodnje. Za zimsku i ranu proljetnu proizvodnju rajčice preporučuju se rani kultivari s dobrom sposobnošću oprašivanja – oplodnje cvjetova i u nepovoljnim klimatskim uvjetima, posebice u oskudici svjetlosnih uvjeta. Kultivari trebaju biti vrlo rodni, okrugli, glatki, s vrlo kvalitetnom konstrukcijom unutarnjih mesnih sastavnica. Biljke kao i plodovi trebaju biti otporni na napad gljivičnih bolesti (plamenjača (Phytophthora infestans), koncentrična pjegavost (Alternaria solani), pjegavost lista (Septoria lycopersici), koje se redovito javljaju na ovoj kulturi.
Postoje kultivari rajčice koji se uzgajaju u zaštićenu prostoru, a mogu se nabaviti preko tvrtki koje se bave prometom povrćarskog sjemena. Za proizvodnju u zaštićenu prostoru mogu se preporučiti vrlo poznati kultivari: Jeremy F1, Iker F1, Falcato F1 Promisa F1 (visoki sadržaj likopena), kao i brojni ostali.
Uzgoj prijesadnica
Prijesadnice rajčice za zimsku, ranu proljetnu i proljetnu proizvodnju uzgajaju se u toplim klijalištima – lijehama, ali i u stakleniku ili plasteniku, a za jesensku u zaštićenu prostoru uzgajaju se na vrlo dobro pripremljenim gredicama otvorena prostora, gdje tlo treba biti potpuno zdravo. Dakako, prijesadnice se mogu uzgajati i u lončićima kontejnera odgovarajuće veličine i punjeni odgovarajućim supstratom za ovakvu namjenu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako odabrati pjenušac?
Sljedeći članakRadovi u veljači
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.