Sjetva pokrovnih usjeva u cilju poboljšanja stanja tla i povećanja prinosa narednih kultura u plodoredu vrlo je stara poljoprivredna praksa. Ona se primjenjivala u Kini prije 3000 godina i često se koristila u staroj Grčkoj i Rimu. Uzgoj pokrovnih usjeva pruža višestruku potencijalnu korist za stanje tla i zdravstveno stanje sljedećih uzgajanih usjeva.
Veliku ulogu ima u održavanju stanja površinskih i podzemnih voda, odnosno u smanjivanju njihovog onečišćenja nitratima uzrokovanog poljoprivrednom proizvodnjom. Ovisno o vrsti ili smjesi vrsta koje se koriste za uzgoj, kao pokrovni usjevi mogu imati ulogu u sprječavanju erozije tla, poboljšavanju fizikalnih i bioloških osobina tla, opskrbi hranjivim tvarima sljedećim usjevima u plodoredu, suzbijanju korova, poboljšavanju dostupnosti vode u tlu te smanjenju pojave štetnika. Neki od pokrovnih usjeva korijenovim sustavom mogu prodrijeti u zbijenije slojeve tla i time olakšati razvoj korijena sljedećeg usjeva. Pokrovni usjevi koji sadrže mahunarke (leguminoze) povećavaju količinu dušika u tlu.
Višestruke koristi pokrovnih usjeva
Uzgojem pokrovnih usjeva osiguravaju se staništa za korisne kukce i potiče prisutnost mikoriznih gljivica. Dobrim izborom vrsta mogu se smanjiti štete uzrokovane prisutnošću parazitskih nematoda u tlu. Stvarne koristi od uzgoja pokrovnog usjeva ovise o odabiru uzgajane vrste ili smjese vrsta. Zatim o njihovoj produktivnosti i vremenskom razdoblju koji pokrovni usjev ima za rast do pripreme tla za sljedeći uzgajani usjev.
Izraz “pokrovni usjev” općenito se odnosi na biljke koje imaju vrlo određenu ulogu u plodoredu intenzivne poljoprivredne proizvodnje (ratarstvo, povrtlarstvo, trajni nasadi, ekološka i integrirana proizvodnja) i ne siju se za komercijalnu uporabu. Biljne vrste koje se koriste za sjetvu kao pokrovni usjevi, ovisno o njihovim svojstvima i mogućnostima uporabe možemo podijeliti na tri kategorije. To su trave, leguminoze i širokolisne neleguminozne vrste.
Trave koje se koriste su jednogodišnje žitarice poput raži , sudanske trave , ječma, zobi itd. Njihova odlika je da rastu relativno brzo, a njihove biljne ostatke je relativno jednostavno unijeti u tlo. Trave imaju vrlo razgranat žiličasti korijenov sustav kojim prožimaju veliki volumen tla te ga na taj način štite od erozije.
Leguminoze obogaćuju tlo dušikom, a njihov snažan korijenov sustav pomaže u suzbijanju neželjenog zbijanja tla i stvaranja nepropusnog sloja. Korijenov sustav koji može duboko prodrijeti u tlo (lucerna) omogućuje usvajanje vode iz dubljih slojeva tla. Količine dušika koji ostaje u tlu nakon njihova uzgoja ovisan je o vrsti leguminoze i fenofazi razvoja biljke prilikom njihova unošenja u tlo. Neke od interesantnih leguminoza su su grimizna i bijela djetelina, kravlji grašak, lucerna, grahorice, inkarnatka itd.
Tablica 1. Prosječna biomasa i količina dušika nekih leguminoza (Sulivan, 2003.)Pokrovni usjev Biomasa (t/ha suhe tvari) Dušik (kg/ha) Kokotac (Melilotus officinalis) 3,92 135 Aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrium) 2,46 78 Inkarnatka (Trifolium incarnatum) 3,14 112 Ozima grahorica (Vicia villosa) 3,92 123
Širokolisni neleguminozni usjevi usvajaju dušik iz tla stvarajući veliku nadzemnu masu. Nju je potrebno unijeti u tlo nakon cvatnje kako ne bi došlo do stvaranja sjemena. U tom slučaju mogu predstavljati probleme u uzgoju sljedećeg usjeva. U ove vrste možemo svrstati: gorušicu, krmne repice, ogršticu itd.
Tablica 2. Svaka vrsta koja se koristi za sjetvu kao pokrovni usjev zahtijeva odgovarajući tip tla i vrijeme sjetveNaziv Vrijeme sjetve Odgovarajuća vrsta tla Crvena djetelina –Trifolium pratense proljeće ili kraj ljeta srednje teška i teška tla Bijela djetelina-Trifolium repens proljeće ili kraj ljeta srednje teška i teška tla Inkarnatka-Trifolium inkarnatum proljeće ili kraj ljeta lagana propusna tla Smiljkita-Lotus corniculatus proljeće ili kraj ljeta podnosi ekstremne klimatske uvjete-sušu Lupine-Lupinus sp.- bijela plava i žuta rano proljeće podnosi kisela i laka pjeskovita tla Grahorica (Vicia sp.)-maljava, obična proljeće, ozima na jesen lagana ilovasta tla Grahor-Lathyrus pratensis proljeće srednje teška i teška tla Kokotac-Melilotus albus proljeće laka pjeskovita, podnosi sušu Bob-Vicia faba rano proljeće teška zbijena vlažna tla Saradela-Ornithopus sativus kraj proljeća lagana pjeskovita tla Esparzeta-Onobrychis sativus proljeće ili kraj ljeta teška tla, podnosi sušu Stočni grašak-Pisum sativum ssp. proljeće ili ozimi na jesen ilovasta propusna tla Krmne repice (Brassicaceae) proljeće ili kraj kolovoza ilovasta tla Ogrštica-Brassica rapa oleifera kraj proljeća, postrno ili na jesen lagana ilovasta tla Gorušica-Sinapis alba postrno ili na jesen sve vrste tala Uljana rotkva-Raphanus sativus proljeće ili postrno sve vrste tala Facelija-Phacelia tanacetifolia proljeće ili postrno lagana ilovasta tla Heljda-Fagopyrum esculentum kraj proljeća ili postrno lagana pjeskovita tla
Edukacija poljoprivrednih proizvođača i pozitivni učinci
Smanjenje stočnog fonda neminovno je doprinijela manjem korištenju stajskog gnojiva na oraničnim površinama. Njega posljednjih godina poljoprivredna gospodarstva kompenziraju sjetvom, u većini slučajeva biljnih vrsta iz porodice krstašica (gorušica, krmne repice itd.).
Edukacija poljoprivrednih proizvođača o važnosti pojedinih vrsta i smjesa Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede održana je kroz Mjeru 1 Programa ruralnog razvoja krajem rujna 2021. godine u Murskom Središću na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Šopar. Prikazano je jedanaest smjesa s različitim brojem biljnih vrsta u sastavu (od 3-22 biljne vrste iz različitih porodica) i četiri čiste kulture (dlakava grahorica, facelija, bijela gorušica i daikon rotkva).
Tijekom demonstracijske aktivnosti demonstratori (mr. sc. Milorad Šubić, mr. sc. Tatjana Međimurec i Suzana Pajić, dipl. ing. agr.) upoznali su poljoprivredne proizvođače, osim pregleda vrsta za sjetvu, s pokrovnim usjevima i važnosti provođenja praksi korisnih za klimu i okoliš, ulogom stanja tla u ostvarivanju stabilnih prinosa, s vremenskim prilikama tijekom ovogodišnje vegetacijske sezone i primjenom sredstava za zaštitu bilja na temeljima integrirane zaštite bilja u cilju zaštite korisnih organizama. Istaknuti su pozitivni učinci uzgoja biljnih vrsta iz različitih porodica. Vađenjem svake biljne vrste iz tla jasno je bio vidljiv razvoj korjenovog sustava u tlu čiji pH iznosi 5.
Zanimljivo je bilo vidjeti da je većina vrsta iz porodice leguminoza, usprkos niskom pH tla, već započela s razvojem kvržičnih bakterija. Svakako, ulaganja u kupovinu ovih smjesa predstavljaju određeni trošak. Međutim, ako se izračuna količina dušika koja ostaje u tlu nakon uzgoja, onda je sve uloženo i nadoknađeno (uspoređujući s cijenom dušika iz mineralnog izvora). Također, besplatno nam ostaju sve ostale dobrobiti koje se ovakvim uzgojem mogu primijetiti u tlu.
