Stranice u tiskanom izdanju: 90 – 91

Đumbir je tropska začinska biljka. Trajnica je s puzavim podzemnim stabljikama (rizomima) koja se uzgaja kao jednogodišnja kultura. Iako se uzgaja u većini tropskih i suptropskih zemalja, đumbir se najviše (30 do 40 % svjetske proizvodnje) uzgaja u Indiji, na oko 63.000 ha s prosječnim prinosom od 3 t/ha. U Hrvatskoj nema komercijalnog uzgoja, a za osobne potrebe moguće ga je uzgojiti u vlastitom vrtu ili u loncu na balkonu.

Kopljasti i dugi listovi zbog kojih podsjeća na trsku naizmjenično su raspoređeni na stabljici koja u našim uvjetima može narasti od 30 do 120 cm. Podzemni rizomi zbog kojih se đumbir uzgaja mesnati su, dužine do 20 cm i vrlo aromatični. Ugodne su arome s mirisom limuna, a okus je slatkasto pikantan i vrlo svjež. Cvjetovi su bijele, žute ili roza boje, zavisno od vrste. Važna je začinska vrsta, a koristi se i u istočnjačkoj narodnoj medicini te farmaceutskoj i konditorskoj industriji. Kao začin se koristi prah, a dobiveno eterično ulje može se koristiti za proizvodnju piva i vina. Korištenje đumbira umanjuje simptome prehlade, smiruje kašalj, vrtoglavicu i hipertenziju. Pozitivno djeluje na probavu i olakšava probavne smetnje. Đumbir sadrži tvari koje ubrzavaju metabolizam, pomaže razgradnju mesa i mlijeka u organizmu. Snažan je antioksidans koji pospješuje funkciju jetre i izvrstan je za detoksikaciju organizma. Iako nema nikakvo štetno djelovanje, ne preporučuje se konzumacija više od 5 g dnevno. Svježi gomolj prosječno sadrži 78, 9 % vode, 17,8 % ugljikohidrata, 1,8 % sirovih bjelančevina te 2 % vlakana.

Uvjeti za uzgoj đumbira

Đumbir dobro uspijeva u područjima umjerene klime i vlage zraka, nadmorske visine 300 do 900 m. Tijekom vegetacije zahtijeva veliku količinu oborina (1.000 do 1.500 mm), a ako se uzgaja u području s manje oborina, vodu je potrebno osigurati navodnjavanjem svakih 15 dana. Ovisno o vlažnosti tla u vrijeme sadnje, potrebna su 2 do 3 navodnjavanja kako bi se pospješilo klijanje i ukorjenjivanje mladih biljčica. Druga kritična faza razvoja je faza zametanja gomolja.

Kako pripremiti tlo i gnojiti?

Sadnja i njega

Berba i čuvanje

Uzročnici bolesti i štetnici đumbira

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 7/2019

Prema priručniku „Proizvodnja krumpira i ostalog gomoljastog povrća“, autora prof. dr. sc. Božidara Benka i mr. sc. Milorada Šubića:


Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakEkološko suzbijanje zemljišnih štetnika entomopatogenim nematodama
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985.g. u Zagrebu, gdje završava i Agronomski fakultet. Urednik u Gospodarskom listu i autor nekoliko stručnih članaka i znanstvenih radova. Član HND-a i DANH-a (Društva agrarnih novinara Hrvatske). OBRAZOVANJE: • U Zagrebu završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje Agronomski fakultet. • 2010. završava preddiplomski studij Agroekologije, završnim radom „Prorjeđivanje cvjetova i plodova jabuke“ na Zavodu za voćarstvo i pod mentorstvom Gorana Fruka, dipl.ing.agr., čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera agroekologije. • 2012. završava diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam, diplomskim radom „Primjena hiperspektralne spektroradiometrije u kvalitativnoj procjeni spektralnih značajki tla“ pod mentorstvom doc.dr.sc.Ivane Šestak na Zavodu za opću proizvodnju bilja, čime stječe akademsku titulu magistra inženjera ekološke poljoprivrede i agroturizma. RADNO ISKUSTVO: Od 2014. godine urednik u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić j.d.o.o. na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi, u Stil pekarna d.o.o., kao prodajni predstavnik. U Interpunkt d.o.o. tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji d.o.o. kao suorganizator i suvoditelj za Care International Organization i na radnome mjestu voditelja eventa za klijenta Zagrebačku banku. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof.dr.sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt), Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt) i poljoprivrednoj ljekarni u Sesvetskom Kraljevcu. PODRUČJA INTERESA: Precizna poljoprivreda, ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. ZNANSTVENE PUBLIKACIJE: Autor znanstvenog rada A2 skupine (CAB Abstracts, FSTA) Stupnišek, I.; Fruk, G.; Jemrić, T., (2011). Usporedba različitih tehnika prorijeđivanja cvjetova i plodova jabuke. Glasnik zaštite bilja, 34, 5; 12-16 (ISSN 0350-9664).