Neven (Calendula officinalis L.) je zeljasta jednogodišnja, rjeđe dvogodišnja biljka čija su ljekovita svojstva poznata još od davnina. Danas se uzgaja u cijelom svijetu kao ukrasna ili ljekovita biljka. Cilj uzgoja nevena su osušene cvjetne glavice (Calendulae flos) i osušene latice (Calendulae flos sine calycibus). Narodni nazivi su ognjac, žutelj, bilek, zimorod, vojgnec. Ljekovitom nevenu vrlo je sličan divlji neven (Calendula arvensis L.). Ta vrsta uspijeva po poljima i vinogradima u primorskim krajevima.

Neven cvjeta od lipnja pa sve do pojave jačih mrazova. Mlade biljke su otporne na mrazove pa biljke nikle u jesen mogu prezimiti bez oštećenja ako je zima blaga. Plod je svijetlosmeđ do tamnosmeđ. Sjemenka je roška, duga 0,5 cm do 2 cm. Sjeme je klijavo pet do šest godina, a posijano niče za četiri do pet dana. Biljka raste vrlo brzo pa već 40 dana nakon nicanja procvatu prvi cvjetovi. Pri visokim temperaturama u srpnju naglo procvjeta i daje sjeme, ali s prvom kišom biljka se obnavlja. Redovitom berbom produžuje se period vegetacije.

 Protupalno djelovanje nevena

Suhi cvijet nevena sve se više upotrebljava za izradu boja u prehrambenoj industriji, kao sastojak masti za liječenje upala sluznice i obnavljanje epitelnih stanica te kao antiseptik. Suhi cvjetovi nevena sadrže triterpenske saponine (2-10 %), osobito glikozide olenolne kiseline. Također u cvijetu se nalaze i triterpenski alkoholi kao što je faradiol i 4-taraksasterol. Cvjetovima žutu boju daju flavonolni glikozidi (0,2-1 %) i različiti karotenoidi (1,5-3 %). U narančastim cvjetovima nalazi se više ß-karotena i likopina, a u žutima ima više ksantofila. Eterično ulje sadrži najviše seskviterpenskih alkohola i osušeni cvjetovi nevena sadrže ga 0,02 %, dok se količina masnog ulja kreće i do 5 %. Cvjetovi također sadrže i kumarine kao što su skopoletin, umeliferon i eskuletin, poliacetilene i 15 % polisaharida topivih u vodi. Eterično ulje nevena ima antimikrobni učinak, a saponini fungistatično djelovanje na kožu odnosno sprječavaju stvaranje gljivica. Triterpenski alkoholi, osobito faradiol i 4-taraksasterol sprječavaju upale (antinflamatorno djelovanje) pa se stoga pripravci od nevena koriste za liječenje kožnih oštećenja, kao i u kozmetici. Važan je i utjecaj nevena na zacjeljivanje rana tako da potiče djelovanje fagocita i nastanak novih stanica. Karotenoidi potiču optok krvi i tonus kože. Polisaharidi stimuliraju imunološki sustav, dok saponini snižavaju količinu lipida u krvi. Iscrpine nevena štite od čireva na želucu i crijevima.

Neven (Calendula officinalis L.)

Sušene latice nevena
Fosfor i kalij poboljšavaju prinos i kakvoću cvijeta nevena

Uzgoj nevena

Neven najbolje uspijeva u područjima umjereno vlažne i tople klime. Nije osjetljiv na sušu, a bolje prinose daje na rastresitim tlima bogatim humusom (černozemi, smeđa tla, crnice). Tijekom sušnih ljeta ubrzano cvjeta i donosi sjeme, a s pojavom prvih kiša se regenerira. Kao jednogodišnju kulturu, neven se preporučuje uzgajati u plodoredu, a najbolje pretkulture su jednogodišnje mahunarke (grašak, grah, grahorica), gnojene okopavine i strne žitarice. Neven je pogodna pretkultura za kulture koje se siju ili sade u jesen jer relativno rano napušta tlo. Na prinos cvijeta nevena negativno utječe dodavanje dušika, dok fosfor i kalij poboljšavaju prinos i kakvoću cvijeta. Tlima srednje opskrbljenim gnojivom nije potrebna prihrana već samo jesenska osnovna gnojidba kojom se po hektaru površine osigurava 40-50 kg dušika, 60-80 kg fosfora i 80-100 kg kalija. Ovisno o stanju usjeva, prihrana dušikom provodi se samo iznimno. Nakon obaveznog zimskog oranja, u proljeće je potrebno usitniti i poravnati tlo te osigurati zbijenu posteljicu radi sigurnijeg i jednoličnijeg nicanja usjeva. Neven se može razmnožavati presadnicama, a u široj proizvodnji isključivo izravnom sjetvom. Uzgoj nevena iz presadnica opravdan je samo ako se uzgaja kao ukrasna biljka. Mlade biljke nevena nisu osjetljive na proljetne mrazove pa se sjetva obavlja što prije u proljeće. Sjetvom tijekom ožujka omogućuje se što raniji početak berbe, a s time i veći prinos po jedinici površine. Sjetva se obavlja sijaćicama na međuredni razmak 50 cm i dubinu tri do četiri centimetara. Za površinu od jednog hektara potrebno je pet do šest kilograma sjemena. Njega nevena obuhvaća međuredno kultiviranje, okopavanje, prihranjivanje i navodnjavanje. Okopavanje je nužno tijekom vegetacije kako bi se spriječila pojava korova i tlo održalo u rastresitom stanju. Prvo međuredno kultiviranje obavlja se nakon formiranja redova, a ostala po potrebi. Da bi se ubrzao razvoj biljaka potrebno je prihraniti u fazi kad razviju četiri do pet stalnih listova. Prvo se prihranjivanje obavlja s prvim međurednim kultiviranjem, a drugo 15-20 dana kasnije.

Navodnjavanje se primjenjuje samo u slučaju dugotrajne i jake suše. Navodnjavanjem krajem srpnja i početkom kolovoza produžava se sezona cvjetanja.

Berba počinje već tijekom svibnja, kad procvjeta dovoljan broj cvjetnih glavica. Budući da neven cvjeta neprekidno, berba se obavlja ručno, postupno, najbolje svaka dva do tri dana. Ubrane cvjetove najbolje je što prije staviti na sušenje. Brže i ekonomičnije je sušenje samo latica (jezičastih cvjetova). Osušeni cvjetovi su dosta higroskopni pa je potrebno što prije osigurati adekvatnu ambalažu ili uskladištiti u suhoj prostoriji. Cvijet nevena može se sušiti prirodno na zraku ili u sušarama. Prirodno sušenje obavlja se u vrlo tankom sloju u prozračnom prostoru. Ako se u jednom sloju nalaze dva do tri cvijeta jedan preko drugoga, vrlo brzo može doći do kvarenja. Sušenje u sušarama sigurnije je i brže. Cvjetovi se suše na temperaturi do 50 °C. Mogu se postići prinosi 0,8-1 t osušenih cvjetnih glavica ili samo 0,4-0,5 t latica po hektaru. Za jedan kilogram suhih cvjetova potrebno je pet do šest kilograma svježih. Osušeni cvjetovi moraju biti narančaste boje i bez peteljki.

Neven ima i veliku ukrasnu vrijednost
Nasad nevena pred berbu
Nevenova mast ima antimikrobni učinak

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakRezidba vinove loze (2)
Sljedeći članakSoljenje, dimljenje i sušenje purećeg mesa u kućanstvima
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.