Noćurak ili pupoljka, lat. Oenothera bieninis L. dvogodišnja je zeljasta biljna vrsta iz porodice pupoljki (Onagraceae). Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a u Europu je donesena početkom 17. stoljeća. Vrsta je danas široko udomaćena u umjerenim i suptropskim područjima Europe, Azije i Australije. Nalazimo je kao korov na ruderalnim staništima i šljunkovitim mjestima, a često se kultivira kao ukrasna biljka. Noćurak je dvogodišnja vrsta, visoka do 130 cm. Prve godine u jesen se razvija gusta, po tlu raširena rozeta s produženo jajolikim, kratko zašiljenim listovima, a tek druge godine izraste uspravna, bridasta i dlakava stabljika.

Samonikle vrste dosežu visinu do 1 m, a uzgojene i do 2 m. Cijela biljka pokrivena je sitnim žlijezdama i dlačicama. Korijen je mesnat, čvrst, dug oko 15 cm, bijele boje, a pri gornjem debljem dijelu crvenkaste boje. U pazušcima listova, pri vrhu stabljike, razvijaju se lijepi veliki, 2-3 cm široki, mirisni i blijedožuti cvjetovi, s unatrag savijenim lapovima. Latice su nešto kraće od lapova, a duže od prašnika. Tijekom dana se zatvaraju, a pred večer otvaraju, po čemu je ova biljka i dobila naziv noćurak ili noćna ruža. Svake večeri otvaraju se novi cvjetovi koji su otvoreni cijelu noć, sve do ranog prijepodneva. Uobičajeno je da na svakom vrhu stabljike istodobno cvate 3-8 cvjetova. Ispod se formiraju zelene čahure sa sjemenjem, a na vrhu su stalno novi pupoljci spremni na cvatnju.

Dijelovi biljke , lat. Oenothera biennis L., Izvor Wikipedia
Noćurak pomaže protiv proljeva i dobra je dopuna obrani imuniteta

  Odlično sredstvo protiv proljeva

Cvjetanje je neujednačeno i traje od lipnja do prvih mrazeva. Dobra je medonosna biljka, pčelama daje nektar i pelud. Plod je četverokutnog oblika, sadrži mnogobrojne sjemenke i gusto je prekriven sitnim dlačicama. Noćurak su kao ljekovitu biljku koristili još Indijanci. Od listova su pravili obloge za rane, a od korijena kašu protiv kašlja. Još do nedavno je noćurak kao ljekovita biljka u našim krajevima bio dosta zapostavljen. Primjenjivao se jedino u pučkoj medicini kao antidiaroik tj. sredstvo protiv proljeva. Otkrićem visokog sadržaja gama-linolenske kiseline u masnom ulju sjemenki, noćurak je postao važna biljka. Nadzemni dio biljke sadrži oko 11 % trjeslovina. Iz listova pupoljke izolirani su flavonolski aglikoni kemferol i kvercetin te njihovi heterozidi. Zrele sjemenke sadrže 20-30 % lako hlapivog masnog ulja koje pored linolne kiseline ima i znatne količine gamalinoleinske kiseline. Gama-linolenska kiselina djeluje prije svega protuupalno te jača imunološki sustav. Te su masne kiseline sastojci staničnih stijenki, a važne su i kao predstupnjevi prostaglandina. To su supstancije slične hormonima, a reguliraju brojne biokemijske procese u organizmu. Smatra se da je dobar kod oporavka organizma.

Ulje je vrlo cijenjeno , a koristi se kod tretmana povišene razine kolesterola, srčanih bolesti, dermatoloških problema i raznih upalnih procesa. Korijen pupoljke sadrži škrob, bjelančevine i mineralne tvari, dok mladi listovi prizemne rozete sadrže 50-120 mg % vitamina C i oko 6 mg % karotina. Mladi listovi i korijenje jedu se kao proljetna salata ili varivo.

Ulje noćurka

Pogodan za uzgoj u našim krajevima

Noćurak se može uzgajati na svim tipovima tla. Najviše mu pogoduju duboka i plodna tla od slabo kisele do slabo alkalne reakcije (pH 5-7,5). Mlade jednogodišnje biljke bez problema prezimljavaju u našim krajevima.    

Razmnožava se isključivo izravnom sjetvom sjemena koja se može obaviti u proljeće tijekom travnja ili od kraja kolovoza do početka rujna. Prilikom rasađivanja treba voditi računa o međurednom prostoru iduće godine jer biljka poprima promjer 1 m, a visinu do 1,5 m. Stoga ga je najbolje posaditi na rubove gredica gdje neće smetati rastu ostalih biljaka ili kao pozadinsku biljku u cvijetnjacima. Biljka u uzgoju nema naročite zahtjeve, a jednom posađena dalje se sama zasije. U uzgoju je tolerantna na suho tlo i sušu. Odgovara joj puno sunca, a poželjno je da je tlo dobro drenirano kako se ne bi pojavila trulež korijena. Okopavanje se provodi prema potrebi, a najčešće dva do tri puta tijekom vegetacije čime se nasad štiti od korova, posebno u početnoj fazi, kad se biljke razvijaju. Kad prekriju međuredni prostor, one same guše korov. Prihranjivanje se preporučuje provesti jedan do dva puta tijekom vegetacije. Nakon cvatnje, ostaju zelene grane prepune čahura sa sjemenkama. Plodovi, odnosno čahure noćurka sazrijevaju neujednačeno, zbog toga je jako bitno odabrati pravo vrijeme berbe. Kad su zrele posuše se i posmeđe te se počinju otvarati na vrhu. Kad potpuno završi s cvatnjom i dozori sjeme, a to je u jesen cijela biljka odumire, a sve su čahure otvorene. U ubranom se sjemenu nađe određena količina nedozrelih i šturih sjemenki pa je neophodno odmah nakon berbe razastrti u tanak sloj kako bi se osušilo. Poslije sušenja sjeme se prosijava radi odstranjivanja šturih i polomljenih zrna kao i primjesa drugih dijelova biljaka.

Sjemenke noćurka
Nasad noćurka

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZanimljive sorte rajčice
Sljedeći članakNewsletter 02/2020
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.