Rodu Aloe vera pripada više od 250 vrsta zeljastih biljaka s velikim, mesnatim listovima, koji su obično smješteni na dnu stabljike. Od toga se samo četiri vrste koriste u ljekovite svrhe. Vezane su uglavnom uz tropska i subtropska područja afričkog kontinenta, no rastu i sjevernije, čak i u području Sredozemlja. Proširile su se i u nekim krajevima Indije.

Mnoge se vrste aloe vera uzgajaju i kod nas kao ukrasne biljke i odlikuju se šarenim listovima, najčešće pravilno smještenim pri dnu stabljike. U vrijeme cvatnje razvija se duža ili kraća stabljika koja završava cvatom od crvenkastožutih cvjetova.

Aloe barbadensis Miller od davnina je poznata kao eliksir mladosti i idealno sredstvo za njegu kože. Njen komercijalni naziv je Aloe vera, što znači “prava aloja”. Kao i sve aloe pripada porodici ljiljana.

Odrasle biljke imaju 12-16 mesnatih, teških listova, koji dosegnu visinu od 1m i puni su dragocjenog soka (gela). Beru se ručno, rezanjem vanjskih zrelih listova. Zbog očuvanja vrijednih sastojaka obrada listova ne smije trajati više od 36h pa se listovi odmah nakon rezanja uranjaju u sredstvo za dezinfekciju kako bi se izbjegla moguća onečišćenja mikroorganizmima s vanjske kore lista. Zatim slijedi odvajanje unutarnjeg dijela, guste želatinozne mase. Tj. gela tako da se slojevi gela režu uzdužno i hlade na temperaturi nižoj od 5oC. Brzo hlađenje je posebno važan dio procesa obrade aloje jer tako se usporava enzimatska razgradnja gela i postiže očuvanje biološki vrijednih sastojaka.

Jedan od biološki aktivnih sastojaka aloje je aloin. To je gorka tvar koja se nalazi u vanjskom dijelu lista, a ima vrlo jako laksativno djelovanje. Kod prevelikih doza može izazvati grčeve, proljeve i disbalans elektrolita (npr. manjak kalija). Iz gotovih, kontroliranih proizvoda na tržištu aloin je uklonjen. No to treba imati u vidu kada se rade razni pripravci u “kućnoj radinosti”. Uporaba aloje kao ljekovitog sredstva datira još od najstarijih vremena. Pisani zapisi o njenoj učinkovitosti potječu iz drevnog Egipta i stari su gotovo 4000 godina.

Faraoni su ju upotrebljavali kao eliksir za dug život i sadili oko piramida i cesta. Kleopatra je mazala lice sokom aloje da bi izgledala ljepše i mlađe. Biljka se izučava u institutima širom svijeta, a njena je učinkovitost potvrđena brojnim znanstvenim studijama. Američki i ruski znanstvenici dokazali su da neutralizira posljedice štetnog zračenja i koriste ju u klinikama kao dopunu RTG terapije zračenjem.

Vino od aloje najpoznatiji je pripravak od ove biljke koji se često koristi za ublažavanje posljedica zračenja i kemoterapije. Sastojci: 400g svježih listova aloje (od starijih biljaka), 7dl kvalitetnog crnog vina, 500g cikorije, 400g meda sa saćem, pola litre 70%-tnog etilnog alkohola.

Listove samljeti i u što kraćem roku izmiješati s ostalim sastojcima. Spremiti u staklenku i čuvati na tamnom i hladnom mjestu. Prvih tj. dana uzimati 3puta dnevno po jednu čajnu žlicu pripravka 2h prije jela. Nakon toga 3puta dnevno po jednu jušnu žlicu pripravka sat vremena prije jela. Pripravak ne koristiti više od 2puta godišnje.

Ljekovitost aloje

Danas je poznato preko 200 biološki aktivnih sastojaka ove biljke. Od kojih su najznačajniji vitamini (B1, B2, B6, B12, A, C, E), minerali (kalcij, kalij, krom, bakar, željezo, magnezij, mangan, natrij, cink), ugljikohidrati (glukoza, fruktoza, celuloza, manoza), aminokiseline (20 neesencijalnih kiselina i 7 esencijalnih), enzimi (fosfataze, amilaze, karboksipeptidaze, katalaze, celulaze, lipaze, peroksidaze), antrakinoni (tradicionalno poznati laksativi), lignini, salicilna kiselina (analgetik), saponini, brojne tvari koje imaju antibiotsko i fungicidno djelovanje i još čitav niz manje poznatih, ali po svom djelovanju veoma značajnih tvari.

Biljka je poznata kao imunostimulans, poboljšava otpornost organizma i pomaže mu da se lakše odupre bolesti. Poboljšava izmjenu tvari i djeluje na bolji rad jetre i bubrega. Ima protuupalno djelovanje, pomaže kod tegoba gastrointestinalnog trakta, kao što su poremećaj probave, hiperaciditet (povećana kiselina, žgaravica), nadutost, čir na želucu i dvanaesniku, hemoroidi. Smiruje upale dišnog sustava (kašalj, bronhitis, upala krajnika, astma), pomaže kod upale mokraćnih kanala i mjehura. Djeluje kao antioksidans, tj. oslobađa organizam od slobodnih radikala, pomaže kod šećerne bolesti, ima laksativno djelovanje (regulira stolicu).

Umanjuje bolove i poboljšava cirkulaciju, uništava viruse, bakterije i gljivice. Ima svojstvo da steže površinu povrijeđene kože i sluznice. Brojni laboratoriji širom svijeta svakodnevno istražuju nove mogućnosti korištenja aloje. Tako je ustanovljeno da sok ove biljke olakšava apstinencijsku krizu uslijed odvikavanja od droge i alkohola. Istraživanja su rađena i u stomatologiji gdje je ustanovljeno da pomaže kod gingivitisa (upale desni). U oftalmologiji su uoceni iznenađujući rezultati kod različitih bolesti oka (konjuktivitisa, sive mrene). Posebno je česta uporaba aloje u dermatologiji.

Preporučuje se za tretiranje akni i nečiste kože, bolje zacjeljivanje rana, ublažavanje opekotina i ozeblina. Također njegu kože nakon pretjeranog izlaganja suncu, ublažavanje lokalnih reakcija nakon uboda insekata, ublažavanje strija i ožiljaka, za intenzivnu zaštitu osjetljive kože.

Prethodni članakFolijarna prihrana vinove loze
Sljedeći članakNadjevena gnijezda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.