PLUĆNJAK
Pjegavi ili ljekoviti plućnjak (Pulmonaria officinalis) je zeljasta trajnica s čvrstim podankom iz kojeg već u ožujku ili travnju izraste uspravna, 10-30 cm visoka i dlakava cvjetna stabljika s listovima i cvjetovima. Raste po vlažnim dolinama, sjenovitim listopadnim šumama, šikarama i živicama. Cvjetovi ljevkastog oblika u početku su izrazito ružičasti. Kasnije postaju ljubičasti ili plavi pa se na jednoj stabljici često nalaze cvjetovi različitih boja. Nakon cvatnje razvijaju se veliki prizemni listovi na dugim peteljkama. Listovi na stabljici znatno su manji, smješteni naizmjenično, na sasvim kratkim peteljkama ili prema vrhu sjedeći.
Čitava je biljka gusto pokrivena oštrim dlakama. Nema specifičan miris, a okus joj je sluzav i trpak. Botanički naziv biljke dolazi od latinske riječi pulmo, što znači pluća, jer listovi imaju bjeličaste mrlje poput plućnih mjehurića. Poznata bilinarka Hildegard von Bingen preporučivala ga je za bolesti pluća, zaustavljanje proljeva i bolje izlučivanje mokraće, a usitnjeni suhi listovi plućnjaka, koristili su se kao duhan za lulu i ručno uvijene cigarete. Pepel cigareta stavljao se u rakiju i koristio za ispiranje rana i čireva. Suhi prah listova dodavao hrani u svrhu liječenja kašlja. Plućnjak je tipičan primjer biljke koja se uklapa u davnu filozofiju, da biljke svojim izledom pokazuju koji organ njima treba liječiti.
Pripravljanje čaja: 2 čajne žlice suhog, usitnjenog plućnjaka preliti s 2,5 dl kipuće vode, ostaviti poklopljeno 5-10 minuta i procijediti. Piju se dvije šalice čaja tijekom dana, a čaj se može koristiti i za grgljanje. Kod dišnih tegoba može se sladiti medom. Plućnjak se rijetko pije sam, mnogo češće koristi se kao komponenta u čajnim mješavinama za dišne tegobe.
Čaj kod bronhitisa: izmiješati u jednakim omjerima list plućnjaka, list trputca i poljsku preslicu. Čajnu žlicu mješavine preliti s 2,5 dcl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 10 minuta. Piti 2-3 puta dnevno šalicu čaja zaslađenog medom od kadulje.
Osim plućnjaka s pjegavim listovima uljekovite svrhe koristi se i Pulmonaria mollis čiji su listovi više dlakavi i bez bijelih pjega.
Ljekovitost plućnjaka
Plućnjak se u narodnoj medicini mnogih europskih i azijskih zemalja s uspjehom koristi za bolesti dišnih organa. Suvremena znanost upozorava da se pripravci unatoč djelotvornosti, ne trebaju uzimati u velikim količinama i dugo vremena. Zato jer plućnjak, kao i većina drugih biljaka iz porodice oštrolista (npr. gavez) sadrže i štetne alkaloide koji u velikim količinama ili uzimani u dugom razdoblju loše utječu na organizam, a osobito su štetni za jetru. U ljekovite svrhe najčešće se koriste listovi, rje đe nadzemni dio cvatuće biljke.
Suše se u sjeni, na suhom i zračnom mjestu ili na umjetnoj toplini do 40º C. Od djelatnih tvari u biljci se nalazi silicijeva kiselina, trjeslovine, sluzi, gorke tvari, minerali i vitamini A i C. Pripravci plućnjaka umiruju kašalj, omekšavaju sluz te olakšavaju i pospješuju iskašljavanje. Koriste se kod prehlade, gripe, promuklosti, upale grla, bronhitisa, astme i drugih plućnih bolesti. Poboljšavaju rad bubrega i izlučivanje mokraće te smiruju upale želuca i crijeva.
TRPUTAC
Kod nas raste oko dvadesetak vrsta roda Plantago, a u ljekovite svrhe se koriste uskolisni ili suličasti trputac (Plantago lanceolata L)., veliki ili širokolisni trputac (Plantago major L), srednji trputac (Plantago media L.) i buhačica ili žljezdasto dlakavi trputac (Plantago psyllium L.).
Uskolisni trputac ili mala bokvica razlikuje se od ostalih vrsta po znatno užim listovima koji prelaze u široku i kratku peteljku. Raste po livadama, djetelištima, voćnjacima, proplancima, uz puteve. U ljekovite svrhe skupljaju se potpuno razvijeni listovi, od svibnja do kolovoza. Odmah nakon branja treba ih raširiti u što tanjem sloju na okvirima za sušenje ili na papiru i sušiti na suhom i zračnom mjestu, bez prevrtanja. Moraju zadržati svoju prirodnu boju jer tamnosmeđi dijelovi ukazuju na kemijske promjene tvari koje su odgovorne za terapijski učinak biljke. Od djelatnih tvari trputac sadrži sluzi, iridoidne glikozide, trjeslovine, flavonoide (apigenin, luteolin, skutelarein), ulje gorušice i mineralne tvari.
Priprema čaja: jušnu žlicu suhih, usitnjenih listova preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 5-10 minuta. Piti kod prethodno navedenih tegoba. Sjeme se koristi za pripremu čaja kod crijevnih parazita, te kod upale i infekcije sluznice crijeva.
Na isti se način koriste i široki trputac ili široka bokvica (Plantago major L.) i srednji trputac (Plantago media L), iako se smatra da je njihova djelotvornost kod dišnih tegoba nešto slabija. Prženjem usitnjenih listova u svinjskoj masti ili dodavanjem svježe istisnutog soka u svinjsku mast, dobiva se pripravak za različite kožne bolesti. Zgnječeni listovi trputca pomoći će kod zagnojenog nokta ili žuljeva ako se nekoliko puta dnevno s njima obloži oboljelo mjesto. Čisti, nagnječeni listovi stavljaju se i na hemoroide koji krvare.
Trputac u kuhinji: mladi svježi listovi trputca mogu se narezani koristiti kao dodatak salatama, izmiješati sa svježim sirom i rotkvicom kao namaz ili pripremiti kao varivo.
Plantago psyllium ili buhačica raste po travnatim pašnjacima i maslinicima u Dalmaciji i Hrvatskom priomorju. Na razgranatoj stabljici nalaze se vrlo uski, gotovo linearni listovi iz čijih pazušaca izbijaju cvjetovi skupljeni u glavičaste cvatove. Sjemenke su vrlo sitne, slične buhi pa otuda narodni, ali i stručni naziv biljke (psylla= buha). Sjemenke su bez mirisa i sluzava okusa. U vodi brzo bubre i stvaraju bistru želatinoznu masu. Kad dospiju u crijeva povećavaju volumen i potiču peristaltiku. Sjeme buhačice stoga se koristi za poboljšanje probave i kao sredstvo za mršavljenje.
Ljekovitost trputca
Suvremena fitoterapija koristi pripravke trputca za smirivanje podražaja na kašalj, kod upale dišnih puteva, upale sluznice usne šupljine i ždrijela. Najpoznatiji pripravak je trputčev sirup, a često se koriste i pastile. U narodnoj medicini koristi se velik broj receptura za pripremu sirupa. Ovo su neke od njih:
• Svježe listove trputca oprati, narezati na 1-2cm dužine i iscijediti sok u sokovniku ili samljeti listove u stroju za meso i iscijediti sok kroz gazu. Sok izmiješati s dvostrukom količinom meda i uzimati 4-5puta dnevno po jednu malu žlicu sirupa.
• Svježe listove trputca (zimi suhe listove) usitniti i lagano prokuhati u malo vode, a zatim bez cije đenja obilato dodati meda. Kod kašlja i prehlade svakih sat vremena uzimati malu žlicu mješavine. U bocu sa širokim grlom naizmjence slagati oko 2cm dobro nagnječenih listova trputca i oko 1 cm sme đeg šećera. Bocu ostaviti na toplom mjestu dok se šećer ne rastopi, a nakon toga sirup procijediti, kratko prokuhati i spremiti u tamne bočice.
• Svježi sok listova ima jako antibiotsko djelovanje pa se koristi izvana za bolje zarastanje rana i različita kožna oboljenja. Miješa se sa vinom ili 70% alkoholom (za pripremu kapi) i koristi kod bolesti želuca i crijeva, ženskih bolesti i reumatskih tegoba. Kod pripreme kapi miješa se 1dio alkohola s 5 dijelova soka i uzima pola čajne žličice na dan s malo vode ili čaja.
IGLICE BORA, SMREKE I JELE
Od iglica i smole bora, smreke i jele prave se domaći vitaminski napitci, kupelji, sirupi i masti. Iglice sadrže znatne količine C vitamina, gorke tvari, trjeslovine, smole i eterično ulje s jakim antiseptičkim i dezinficijskim djelovanjem.
Čaj kod prehlade, gripe i drugih tegoba s dišnim organima: izmiješati u jednakim omjerima mlade izbojke bora (smreke ili jele), cvjetove ljubičice, list trputca i list podbjela. Čajnu žlicu mješavine preliti s 2,5 dl vrele vode, poklopiti i procijediti nakon 5-10 minuta. Dva do tri puta tijekom dana popiti šalicu čaja zaslađenog medom.
Sirup od smrekovih iglica
Nabrati mlade, svijetlozelene izbojke smreke (može i jele ili bora), oprati ih pod mlazom vode i u bocu širokog grla stavljati naizmjence red smrekovih izbojaka (debljine oko 2cm) i red šećera (debljine oko 1cm). Završiti s redom šećera. Bocu zatvoriti i obavezno ostaviti par tjedana na suncu da se šećer dobro otopi. Procijediti kroz čistu gazu i čuvati u staklenkama. Uzimati 2-3 žlice sirupa kod kašlja i prehlade.
DIVIZMA
Divizma je dvogodišnja biljka koja prve godine razvija samo prizemnu rozetu. Tek druge godine istjera i stabljika visine do 1,5m. Žuti cvjetovi razvijaju se u čupercima na produženom cvatu u gornjem dijelu stabljike i upravo se oni skupljaju u ljekovite svrhe. Otkidaju se ručno sa stabljike i slažu u plitke košare, odmah suše na suncu ili pri umjetnoj toplini do 40ºC i dobro zaštićuju od vlage. Najbolje ih je čuvati u dobro zatvorenim staklenim posudama, jer moraju ostati zlatnožute boje i imati miris sličan medu.
Cvjetovi pod utjecajem vlage posmeđe, što upućuje na promjenu kemijskog sastava i takvi su neupotrebljivi. Sadrže saponine i sluzne polisaharide, te se koriste kao omiljeno sredstvo protiv kašlja. Sluzi ublažuju nadražaj na kašalj, a saponini razrjeđuju gustu sluz u bronhijima i tako olakšavaju iskašljavanje.
Pripravljanje čaja: 2 čajne žlice suhih, usitnjenih cvjetova preliti s 2,5 dl kipuće vode i procijediti nakon 10 minuta. Kod kašlja piti triput dnevno šalicu svježe pripremljenog čaja zaslađenog medom.
