Merala (Amelanchier ovalis) je listopadni grm ili manje stablo, a pripada porodici ruža (Rosaceae). U narodu je poznata je i pod imenima: jajolika merala, petrovačka hruščica, božja hruščica, rušvica i aronika. Samoniklo raste u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi te u Maloj Aziji i na obali sjeverne Afrike. Plodovi merale sadrže šećere, karotene, antocijanine, tanine i vlakna. Izvor je vitamina C, A, E te vitamine B kompleksa, kao i minerala fosfora, kalcija, magnezija, željeza, i mangana.

Naraste između 0.5 do 3 m visine i 1 do 3 m širine. Sporog je rasta. Listovi su okruglo ovalni, duguljasti do zaobljeni. Bijele cvjetove oprašuju pčele, a nalaze u grozdovima koji se pojavljuju netom prije ili u isto vrijeme listanja. U jesen mijenjaju boju u narančastu što biljci daje atraktivan izgled.

Cvate od travnja do lipnja. Biljka je samooplodna. Okruglasti plodovi su glatki ili pri vrhu dlakavi, u početku crvene, a zatim tamno plavocrne boje. Plodovi dozrijevaju krajem kolovoza. Njihov okus podsjeća na borovnicu, koji je blago opor te blagog, slatkog okusa. Osim za jelo, koristi se i kao ukrasni grm u dvorištima i parkovima. Merala se može saditi kao zasebna biljka, ali i uklopiti uz postojeći nasad živice.

 class=
Merala, osim što je ljekovita koristi se i kao ukrasni grm zbog atraktivnih boja
 class=
Cvjetovi merale

Uvjeti za uspješan uzgoj – božja hruščica

Preferira plodno glinasto tlo, na osunčanom ili polusjenovitm položaju. Usprkos tome, može rasti na svim tipovima tla koji ne smiju biti presuhi niti skloni nakupljanju vode. Idealan pH tla treba biti između 5.6 do 7.5. Otporna je na mraz te može podnijeti temperature do -20°C. Sadi se na razmak od 3 do 3.6 m. Razmnožava se reznicama u jesen ili proljeće. Kod uzgoja, meralu treba zaliti odmah nakon sadnje i uz održavanje tla vlažnim iduća dva tjedna. Iako može podnijeti sušu, za postizanje većeg uroda preporučuje se zalijevanje. Tijekom prve tri godine, uklanjaju se samo oštećene i slabe grane, u zimu ili u rano proljeće.

Nakon tri godine, potrebno je skratiti jednu trećinu kako bi se potaknuo novi rast i stvaranje plodova te kontrolirala visina. Prihranjivati svako proljeće. Prve dvije godine, merala će ostvarivati manji urod, a veći se može očekivati nakon treće do pete godine. Maksimalni prinos ostvaruje u osmoj godini života. Po biljci se dobije oko 4.5 kg plodova, a uz pravu brigu, merala može roditi dvadesetak godina. Berba plodova treba biti kad je zrelo barem dvije trećine plodova. Plodovi će nastaviti dozrijevati i nakon berbe, pa se preporučuje njihovo čuvanje u hladnjaku. Ručna berba plodova treba biti ujutro.

Zona oko korijena biljke ne smije biti zakorovljena, što se postiže plitkom kultivacijom ili postavljanjem debljeg sloja malča. Najčešći uzročnik bolesti koja pogađa meralu je gljiva Entomosporium spp.. Simptomi napada su male, u središtu smeđe lezije, često okružene žutom pjegom. Zaraženi plodovi su nepravilnog oblika sa sivim dijelovima. Bolest se pojavljuje nakon duljih kišnih razdoblja i ako se koristi nadzemno navodnjavanje. Kako bi se sprječilo širenje bolesti, potrebno je odrezati zaraženi dio biljke dezifinciranim škarama. Od štetnika, meralu napadaju lisne uši, crveni pauk, trešnjina osica, ali i ptice.

 class=
Meraline plodove vole napasti kukci, lisne uši, crveni pauk, ptice i dr.

Ljekovita svojstva

Zbog ljekovitih svojstava, koriste se u regulaciji metabolizma te za povećanje tonusa srčanog mišića. Zahvaljujući prisutnosti fenola, merala se ističe antioksidativnim djelovanjem, a neki od njih sudjeluju u usporavanju rasta malignih tumora. Konzumacijom plodova sprječava se stvaranje tromba i smanjuje se opasnost od nastanka infarkta. Plodovi merale se koriste u liječenju bolesti jetre, bubrega, zglobova i srca. Plodovi se mogu jesti svježi, a od se njih mogu pripremati pekmezi, marmelade, sokovi, kompoti i vino. Dodaju se pri pripremi različitih kolača i slastica.

Pekmez od merale

  • 4 šalice plodova merale
  • 2 naranče
  • 1 ½ šalice limunovog soka
  • 3 šalice šećera

Iscijedite sok od naranče i usitnite pulpu naranče. Usitnite plodove merale te ih u velikoj posudi pomiješajte s pulpom od naranče i vodom. Kuhajte dok voće ne omekša. Zatim dodajte sok od naranče i limuna te šećer. Kuhajtei 20 minuta ili do željene gustoće. Vrući pekmez ulijte u čiste staklene posude.

Pita od merale

Tijesto:

  • 85 g šećera
  • 85 g ohlađenog maslaca
  • 170 g brašna
  • 1 žličica vinskog octa
  • 1 žlica hladnog mlijeka

Nadjev:

  • 500 g plodova merale (svježi ili zamrznuti)
  • 25 g mljevenog badema
  • 25 g šećera
  • 1 jaje
  • 60 ml slatkog vrhnja

Zagrijte pećnicu na 180°C i uljem namažite plitki kalup za kolače, promjera 28 cm. U posudi mikserom izradite šećer s maslacem, dok ne dobijete glatku smjesu. Dodajte brašno, ocat i mlijeko i nastavite miješati. Formirajte kuglu tijesta, izvaljajte ju i premjestite u kalup. Kalup smjestite u pećnicu na 15 minuta, dok se ne pojavi blago zlaćana boja na rubovima tijesta. U međuvremenu, pomiješajte plodove merale sa šećerom i mljevenim bademima. Izvadite kalup iz pećnice, dodajte smjesu od merale i vratite natrag u pećnicu na 15 minuta. Izmiješajte jaje sa slatkim vrhnjem i prelijte preko plodova merale. Vratite u pećnicu i pecite 15 minuta. Prije serviranja ohladite.

 class=
Pita od merale