Tradicionalne medicine, kao što su indijska, kineska i ayurvedska još su od davnina koristile čajeve za liječenje raznih oboljenja. Virusne i druge infekcije, prehlade, gripe najčešće su reakcije tijela na oslabljeni imunološki sustav. Suvremena istraživanja također potvrđuju da biljke posjeduju imunološke mehanizme inducirane sistemske otpornosti koji pružaju zaštitu u duljem vremenskom razdoblju (slično cijepljenju u humanoj medicini).

Osim prilagođene prehrane, jačanju imuniteta doprinosi i konzumiranje čajeva i proizvoda koji sadrže blagotvorne nutrijente biljaka.

Kamilica

Kamilica (Matricaria chamomilla) je svima dobro poznata ljekovita biljka, rasprostranjena gotovo u cijeloj Europi i Aziji. Vjerojatno jedan od najpoznatijih i najraširenijih biljnih čajeva je čaj od sušenih cvjetova kamilice. Cvjetovi se beru za suha vremena od svibnja do kolovoza kada su otvoreni i sadrže najviše eteričnih ulja i drugih ljekovitih tvari. Svojim blagim opuštajućim mirisom te nježnom aromom pomoći će smirivanju napetosti, opuštanju, kao pomoć probavi te jačanju imuniteta. Kamilica u našem tijelu potiče proizvodnju leukocita, bijelih krvnih stanica odgovornih za obranu našeg organizma. U cvjetovima se nalazi eterično ulje, flavonoidi, kumarini i polisaharidi. Eterično ulje sadrži cikličke sesviterpene, kao što su kamazulen i razni bisabololi. 

Čaj od kamilice

Jednu do dvije žličice osušenih cvjetova kamilice preliti kipućom vodom i ostaviti oko minutu te potom procijediti.

Šipak

Listopad i studeni idealno su vrijeme za berbu ploda divljeg šipka također poznatog kao divlja ili pasja ruža (Rosa canina). Pasja ruža i njoj slične vrste često rastu uz rubove šuma ili samostalno na suhim sunčanim livadama. Zbog obilja vitamina B i C, čaj od šipka nezaobilazan je izbor u jačanju imuniteta. Ubiru se zreli crveni plodovi i sjemenke. Plodove prije sušenja razrežemo, očistimo sjemenke i sve dobro operemo kako bismo odstranili bjelkaste dlačice koje okružuju sjemnke.

Sakupljene plodove je najbolje sušiti na temperaturi do 50 °C jer će samo tako zadržati svoju prirodnu svjetlocrvenu boju. Osušeni plodovi imaju ugodan aromatičan miris koji podsjeća na voće te kiselkast, pomalo trpak okus. Žute sjemnke nemaju ni miris ni okus. Prije svake uporabe sjemenke razmrvimo. Plodovi sadrže pektine, fruktozu, mnogo mineralnih tvari, osobito kalija, ponešto trjeslovina, flavonoide (rutin), voćne kiseline, karotenoide i druge vitamine.

Čaj od šipka

Šipak i drugi voćni plodovi se kuhaju do 10 minuta (malo duže). Čaj od šipka će biti bogatiji vitaminom C ako se poslije kuhanja ostavi da odstoji još 30-60 minuta pa tek onda procijedi. Čaj se po potrebi zasladi domaćim, prirodnim medom.

Čaj od šipka

Đumbir 

Đumbir (Zingiber officinale) je zeljasta trajnica s vodoravnim, račvasto razgranjenim podankom koji se koristi u ljekovite svrhe. Kinezi ga preko 2500 godina koriste svježeg, kao sredstvo protiv prehlade, groznice, glavobolje, bolova u mišićima. Danas se uzgaja ne samo u Japanu i Indiji, već i u Americi. Sadrži 0,25 – 3 % eteričnog ulja i 5 – 8 % gingerola – uljaste guste tekućine ljutog okusa bez mirisa. Koristi se protiv upala, kao prevencija protiv prehlade i za smirivanje kašlja, jačanje imuniteta, a djelotvoran je lijek protiv migrene i gripe. Đumbir stimulira proizvodnju interferona i ima direktna protuupalna svojstva.

Čaj od đumbira

Preporučena dnevna doza je pola litre, odnosno dvije šalice dnevno. Pripremite vrh podanka tako da ga operete iogulite (guljenje nije nužno, kora đumbira je hranjiva, ali mi ga ipak gulimo). Naribajte na tanke komadiće priređeni vrh. Trebat će vam 1 čajna žličica za jednu šalicu čaja. Ako nemate ribež, nasjeckajte pomoću noža na što tanje komadiće. U šalicu stavite nasjeckani đumbir i prelijte s 2 dcl kipuće vode. Pričekajte 5 minuta, zatim procijedite i odvojite đumbir od čaja. Po želji dodajte limun imed. Dodati okuse po želji (izaberite samo jedan): štapić cimeta, korijen kurkume debljine oko 2,5 cm narezan na tanke kriške (isto kao i đumbir) ili nekoliko listova svježe mente. Dodati možete i tanki kolut svježeg limuna ili naranče te zasladiti žličicom meda ili javorovog sirupa.

Čaj od đumbira

Kurkuma

Kurkuma (Curcuma longa) je biljka najpoznatija u Kini, Indiji i Indoneziji. Nakon što su otkrili njezinu ljekovitost, Kinezi su kurkumu uvrstili u svoju tradicionalnu kinesku medicinu još prije nekoliko tisuća godina. Upravo zbog toga je neki nazivaju najljekovitijom biljkom na svijetu, a brojna znanstvena istraživanja u ovom području se još uvijek provode kako bi se potvrdila razna terapijska djelovanja kurkume. Snažno antioksidacijsko, protuupalno, antimikrobno i antikancerogeno djelovanje kurkume se pripisuje polifenolu kurkuminu. Glavni sastojak kurkume je kurkumin koji ima protuupalna, antibakterijska i antivirusna svojstva, a jednako tako i poboljšava samo funkcioniranje imunološkog sustava. Osim toga, čaj od kurkume sadrži i magnezij, željezo i bakar, vitamine B3 i B6, a sadrži i antioksidanse.

Čaj od kurkume

Može se koristiti ribani korijen ili u obliku praha. Ne postoje stroge odredbe koliko se ovog čaja dnevno smije popiti, ali najbolje ga je piti do tri puta dnevno. Čaj će imati neobičan zemljani, ali i slatko-gorki okus na koji se treba naviknuti, a boja će također biti posebna. Upravo zato, možete u šalicu, uz kurkumu, dodati i neki drugi čaj kao što su zeleni, crni ili neki voćni čaj. Osim u čaj, kurkumu možete dodati u cijeđeni sok od naranče.

U čaj se može dodati i malo meda i limuna, a ako želite dodatno poboljšati dobrobiti čaja, može se naribati i malo korijena đumbira. Neki ljudi u čaj od kurkume vole dodati i malo mlijeka. Ako želite da se kurkuma bolje apsorbira u tijelu, dodajte i malo papra. Većina istraživanja kod odraslih podupiru sigurnu dozu od 400 do 600 mg čistog kurkumin praha tri puta dnevno ili 1 do 3 g dnevno naribanog ili sušenog korijena kurkume.

Priprema: 1 do 2 žličice kurkume (ribane, sušene ili u prahu) dodajte u litru prokuhane vode, kuhajte 10 minuta, procijedite ga i pustite 5 minuta da se hladi.

Čaj od kurkume

Cimet

Cimet (Cinnamomum verum) je jedan od najstarijih začina za koji su znali stari Kinezi, Egipćani i Feničani. Od Europljana prvi su ga otkrili Portugalci kada su zauzeli Cejlon. Dokazano je da cimet snižava i razinu masti i lošeg kolesterola, ima fungicidno djelovanje, odnosno uništava gljivice i sprječava njihov rast. U cimetu ima i salicilata koji snižavaju temperaturu i djeluju protuupalno. Nedavna istraživanja pokazala su da se cimet može koristiti i kao alternativa tradicionalnim konzervansima hrane jer njegova esencijalna ulja posjeduju i antimikrobno djelovanje. Cimet je izvrstan izvor mangana, željeza, kalcija, bakra i cinka, uglavnom nedostajućih minerala u većini namirnica. Od vitamina sadrži vitamin C, K, pirodoksin (B6) i riboflavin (B2).

Čaj od mljevenog cimeta

Iako se u većini slučajeva cimet koristi prilikom pripreme slastica i deserta, može se koristiti i za pripremu raznih napitaka pa tako i čajeva. Za pripremu čaja od cimeta potrebna vam je mljevena kora cimeta ili cijeli štapić. Priprema se kao i svi ostali čajevi, samo što se ne koriste listovi biljke već osušena kora koja ima posebnu i jaku aromu.

Priprema: u šalicu staviti 1/2 male žličice mljevenog cimeta te preliti s 250 ml prokuhane vode. Ostavite da odstoji 10 minuta te procijediti.

Čaj od štapića cimeta

Bez obzira koji oblik cimeta koristili, prelijevanjem vruće vode dovodi se do ispuštanja aromatičnih i ljekovitih sastojaka u vodu te se pretvara u ukusan napitak. Štapić je malo lakše koristiti za pripremu čaja od praha, jer ne morate cijediti čaj kroz cjedilo.

Priprema: u šalicu stavite štapić cimeta. Možete ga i prepoloviti te ga staviti u šalicu. Štapić cimeta prelijte s 250 ml prokuhane vode i ostavite čaj da se ohladi. Nakon 15 – 20 minuta izvadite štapić cimeta iz čaja i možete piti čaj.

Čaj od cimeta je vrlo aromatičan

Čaj od cimeta i đumbira

Iako je cimet sam po sebi jako ljekovit, u kombinaciji s đumbirom pozitivno utječe na dišni sustav te je i kombinaciji s đumbirom sjajan napitak za mršavljenje. Ovaj čaj najbolje je konzumirati ujutro prije doručka. Navedena količina sastojaka dovoljna je za 240 ml čaja.

Priprema: u šalicu stavite 1 tanko narezani kolut oguljenog svježeg korijena đumbira (oko 1 cm duljine) te ga prelijte s 250 ml prokuhane vode. Ostavite đumbir da odstoji u šalici oko 8 minuta te procijedite čaj u drugu šalicu. U procijeđeni čaj stavite žličicu cimeta, a prema potrebi možete čaj zasladiti sa šećerom ili medom.

Smoothiji na bazi cimeta su izvrsni

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNetolerancija na laktozu ili mliječni šećer
Sljedeći članakKako se određuju i bilježe cijene poljoprivrednih proizvoda na tržištu?
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.