Cikorija (Cichorium intybus L.), zvana još vodopija, radič, konjska trava, modri cvijet višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae) i raste u svim krajevima naše zemlje, uz puteve, na suhim livadama, poljima te suhim neobrađenim mjestima. Kao ljekovita biljka koristi se samonikla, najčešće zajedno s maslačkom.

Latinsko ime roda Cichorium potječe od grčke riječi kio (idem) i chorion (polje), vezano za stanište. Ime vrste intybus potječe od riječi tubus (cijev), zbog cjevaste stabljike. Prvi podaci o cikoriji kao korisnoj i ljekovitoj biljci zabilježeni su na staroegipatskim papirusima. Biljku spominju i antički pisci Teofrast, Dioskorid, Galen i Plinije. U starom Rimu cikorija se upotrebljavala kao salata i kao lijek za želučane bolesti, a u doba Karla Velikog već se uzgajala u vrtovima.

Nadomjestak za kavu

Koriste se listovi, cvijet i korijen. List i cvijet sabiru se ljeti, a korijen u rano proljeće i jesen kad je najdeblji. Najviše djelotvornih tvari korijen ima u jesen. Brojni svijetloplavi, rjeđe ružičasti ili bijeli zvjezdasti cvjetovi razvijaju se na posve kratkim stapkama od lipnja do rujna. Stabljika je uspravna, dlakava, drvenasta i uglata, u gornjem dijelu razgranata. Naraste do jedan metar visine. Korijen je vretenast, dobro razgranat, vrlo žilav, žućkasto bijele boje.

Prizemni listovi skupljeni su u rozetu, duguljasti su, duboko urezani i imaju kratku peteljku, gornji listovi su naizmjenični, sjedeći i obuhvaćaju stabljiku. Cvjetne glavice promjera 2-3 cm javljaju se od lipnja do listopada, rastu pojedinačno iz pazušca listova i na vrhovima stabljika. Cvjetovi su dvospolni, svijetlomodri, jezičasti, s 5 zubaca na vrhu. Otvoreni su samo tijekom jutarnjih sati i zatvaraju se kada dolazi oblačno vrijeme. Plod je goli ahenij s dugim papusom. Cijela biljka sadrži mliječni sok gorkastog okusa, pogotovo dok je mlada.

Početkom 20. stoljeća ova se biljka uzgajala često jer se od njezina pržena korijena dobivala cikorija, nadomjestak za kavu. Korijen cikorije sadrži 15-20(-40)% inulina, 20% fruktoze, gorke tvari i pektine. Zbog velike količine inulina koji sadrži, cikorija se najčešče koristi za poboljšanje rada jetre, žučnog mjehura, bubrega i stimulativno utječe na cijeli metabolizam. Pospješuje izlučivanje žuči i mokraće, pomaže kod gihta i teškoća s probavnim organima. Suši se, prži i melje te se koristi kao pripravak za izradu bijele kave. Postoji ukusna mješavina kao alternativa kavi koja se može napraviti tako da se korijen cikorije samelje i pomiješa sa žirom, ječmom i raži.

 Hrana za dijabetičare

Cikorija kao i sve biljke iz porodice glavočika služi i kao hrana za dijabetičare. Pomaže kod razdražljivosti, neraspoloženja, noćnog buđenja i sličnih stanja. Sok od cikorije čisti krv i pomaže kod slabokrvnosti jer sadrži dosta željeza. Oblozi djeluju na kožne tegobe, naročito ekceme, te pomažu kod upale porebrice i slijepog crijeva.

Kao povrće se upotrebljavaju mladi, ponešto gorki prizemni listovi koji su prije izbijanja stabljike slični listovima maslačka, pa se s njima često zamjenjuju. Listovi se beru mladi u proljeće prije cvatnje. Kuhanjem listova se ublažuje gorčina. Sadrže 40-50 mg% vitamina C i 6-14 mg% karotina. Mladi pupoljci mogu se kiseliti, a otvoreni cvjetovi se dodaju salatama.

Čaj od cikorije sprječava nakupljanje sluzi i pritisak u želucu, čisti jetru, slezenu i bubrege pomažući izlučivanje štetnih tvari iz tijela putem mokraće. Zahvaljujući svojoj gorkosti izuzetno dobro djeluje na probavni sustav, pospješuje apetit, izlučivanje probavnih i želučanih žlijezda, te pražnjenje crijeva.

Foto: Shutterstock

Čaj od korijena cikorije

Jedna čajna žličica nasjeckanog korijena cikorije prelije se šalicom vode. Pustite da zakuha i ostavite da lagano kuha 10 do 15 minuta. Procijedite i ostavite da se ohladi. Može se držati u hladnjaku do 24 sata, a pije se hladni ili topli po dvije do tri šalice na dan prije jela.

Čajna mješavina za bolji rad žlijezda probavnog trakta

Korijen cikorije (Cichorii radix) 20 g, herba koprive (Urticae herba) 30 g, korijen anđelike (Angelicae radix) 20g, plod borovice (Juniperi fructus) 15 g, herba pelina (Absinthii herba) 15 g.

Jedna do dvije čajne žličice mješavine prelije se šalicom vode. Pustite da zakuha i ostavite da lagano kuha 10 do 15 minuta. Procijedite i ostavite da se ohladi. Čaj se pije ujutro i navečer, po pola ili jedna šalica čaja.

Čajna mješavina za regulaciju rada jetre, krvotoka, bubrega i živaca

Korijen cikorije (Cichorii radix) 20 g, herba preslice (Equiseti herba) 20 g, herba gospine trave (Hyperici herba) 20 g, list matičnjaka (Melissae folium) 20 g, plod borovice (Juniperi fructus) 20 g Jedna do dvije žličice čajne mješavine prelije se proključalom vodom i piju se dvije do tri šalice na dan prije jela

Prethodni članakPrva pojava afričke svinjske kuge u divljih svinja na području Osječko-baranjske županije
Sljedeći članakDobar savjet(nik) zlata vrijedi – Nikolina Paleka, mag. ing. agr.
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.