Za početak je možda dobro reći da divlji kesten (Aesculus hippocastanum) nije ni u kakvom srodstvu s pitomim kestenom (Castanea sativa) i botanički se radi o dvije potpuno različite porodice koje su isto ime dobile zbog sličnosti plodova. Latinski naziv divljeg kestena dolazi od grčkih riječi esca. To znači hranjivost i hippocastanum što doslovno prevedeno znači “konjski kesten”. Dakle kesten jestiv za konje (ali ne i za ljude). Divlji kesten je listopadno drvo čije je prirodno stanište Balkanski poluotok (Grčka, Bugarska, Makedonija) pa ga prati i naziv “balkanski ljepotan”. Kao kultivirano stablo sadi se po parkovima i drvoredima širom svijeta. Naraste u visinu do 30 m i ima gustu, okruglastu krošnju.
Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam pilasto nazubljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove i pojavljuju se krajem svibnja. Plod je zeleni, mesnati i bodljikavi tobolac u kojem se razvijaju tri velike sjajne i smeđe sjemenke. U povoljnim uvjetima drvo može imati i do 1 m u presjeku te dostignuti starost i veću od 200 godina.
Malih je zahtjeva što se tiče zemljišta i klime. Zbog velike lisne mase od velikog je značenja kao pročišćivač zraka u gradovima. Danas se sve manje sadi zbog bolesti koju prenosi kestenov moljac, a koja uzrokuje brzo sušenje listova i odumiranje dijela stabla. U tradicionalnoj medicini koriste se pripravci iz kore, listova, cvjetova i sjemenki. Dok se u modernoj fitoterapiji koriste samo pripravci od sjemenki za koje je dokazano kliničko djelovanje.
Sjemenke divljeg kestena sadrže škrob (35 %), lipide i mješavinu triterpenskih saponina koji su poznati pod nazivom escin (3 – 6 %).
Escin smanjuje oštećenja kapilara, jača stijenke kapilara i krvnih žila te pomaže kod osjećaja napetosti i težine u nogama, edema (oteklina), svrbeži kože iznad proširenih vena, bolova i upala.
U tradicionalnoj su upotrebi vodeno-alkoholne iscrpine sjemenki koje se moraju preraditi odmah nakon skupljanja. Dok se u farmaceutskim pripravcima, kapsulama i tabletama, radi o suhim ekstraktima koji su standardizirani na 15-25% escina. Za vanjsku primjenu proizvode se gelovi i masti sa 2% escina.
U narodnoj medicini od sjemenki se rade kapi, masti, kupke i oblozi. .
Tinktura od sjemenki divljeg kestena: 50 grama svježih sjemenki naribati s korom i preliti s 2,5dl rakije. Ostaviti 10-15 dana na toplom mjestu, a zatim procijediti, profiltrirati i spremiti u tamnu staklenku. Piti 3puta dnevno po 20kapi u malo vode ili čaja kod loše cirkulacije, proširenih vena i hemoroida.
Kapi se mogu pripremiti i tako da se naribane sjemenke preliju s 2,5dl kipućeg konjaka. Kad se tekuina ohladi procijedi se, profiltrira i spremna je za korištenje.
 pa ga prati i naziv “balkanski ljepotan”.){kind=link}