Biljke se stoljećima koriste zbog svojih blagotvornih svojstava za izradu raznih ljekovitih i kozmetičkih pripravaka, a danas su važan izvor bioaktivnih organskih spojeva od velikog gospodarskog značaja. Iz biljaka se mogu izdvojiti različiti metaboliti poput eteričnih ulja i hidrolata.
Eterična ulja su smjese jače ili slabije hlapivih, lipofilnih sastavnica izoliranih iz cijelih biljaka ili biljnih dijelova, a važne su sirovine koje se desetljećima koriste u mnogim industrijama. Hidrolat, hidrosol ili cvjetna vodica je destilirana aromatična voda koja ostaje nakon procesa destilacije i sadrži različite količine eteričnog ulja (obično manje od 1 g/L) i hlapljivih, u vodi topivih sekundarnih metabolita.
Povećan interes za hidrolatima
Iako posjeduju vrijedne bioaktivne spojeve i biološka svojstva, hidrolati su dugo smatrani otpadom i ostajali su neiskorišteni, tek od nedavno je povećan interes za hidrolatima i njihovom dodatnom vrijednosti u kružnom gospodarstvu.
Zbog antioksidativnih, antivirusna, antifungalnih, antibakterijskih i drugih svojstava hidrolati se danas naširoko koriste u kozmetičkoj industriji protiv starenja kože, prevenciji ili liječenju kožnih bolesti na način da se upotrebljavaju kao vodena faza u proizvodnji krema, losiona, sapuna i dr.
Budući da su hidrolati mnogo razrijeđenije otopine u usporedbi s eteričnim uljima, imaju mnogo nježniji miris i manju biološku aktivnost, sigurni su za upotrebu te se mogu nanositi izravno na kožu i koristiti u svakodnevnoj njezi za vraćanje prirodne pH ravnoteže kože zbog činjenice da imaju kiseli do neutralni pH. Također se koriste u razrijeđenom obliku u osvježavajućim pićima te se mogu grgljati. Upotrebljavaju se i u industriji parfema, zatim u aromaterapiji za smanjenje stresa i anksioznosti te kao repelenti. Zbog visokog antioksidativnog potencijala hidrolati mogu inhibirati oksidacijske procese, čime se potencijalno produžuje rok trajanja hrane ili kozmetičkih proizvoda.
Mogu se primijeniti i za inhibiciju razvoja patoloških mikroorganizama u hrani, lijekovima i kozmetičkim proizvodima, što dovodi do smanjenja upotrebe antibiotika i suprotstavljanja pojavi antimikrobne rezistencije. Unatoč njihovoj širokoj upotrebi u mnogim gospodarskim sektorima, njihov sastav i svojstva nisu dovoljno istraženi. Na sastav i svojstva hidrolata značajno može utjecati biljna vrsta od koje su dobiveni, dio biljke, podrijetlo, sustav uzgoja te razlika u uvjetima pri kojima se provodi postupak destilacije. Tako je npr. utvrđeno da za najbolji antioksidativni učinak treba birati hidrolate organskog podrijetla, bez dodataka alkohola i konzervansa, konzervirane prirodnim metodama i čuvane u tamnim staklenim bocama.
Hidrolati se mogu kupiti u trgovinama koje prodaju eterična ulja i prirodnu kozmetiku ili u trgovinama sa zdravom hranom.
Hidrolat sredozemnog smilja
Sredozemno smilje (Helichrysum italicum (Roth) G. Don) je višegodišnja ljekovita biljna vrsta čiji naziv dolazi od grčkih riječi helios (sunce) i chryos (zlato), a odnosi se na tipične jarko žute cvatove. Pripada rodu Helichrysum i porodici glavočika (Asteraceae).
Smilje se u tradicionalnoj medicini koristi kao koleretik, diuretik i ekspektorans. Utvrđeno je da ima protuupalna, antioksidativna, antimikrobna i antivirusna svojstva. Posljednjih desetljeća interes za ovom biljkom raste, posebice u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji, a zbog svog širokog biološkog potencijala eterično ulje smilja također ima obećavajuću primjenu u medicini, prehrambenoj industriji te u razvoju novih insekticida.
Hidrolat smilja često se bacao nakon destilacije jer proizvođači nisu prepoznali njegovu vrijednost te je tek u posljednjih nekoliko godina u širokoj upotrebi. To je kisela tekućina (pH 3,5-3,8), ugodnog i pomalo slatkastog mirisa. U hidrolatu smilja dominiraju oksigenirane komponente (kiseline, monoterpenski alkoholi, aldehidi, ketoni, seskviterpenski alkoholi i ketoni). Hidrolat smilja ima analgetsko, antiinfektivno, protuupalno, antikoagulantno, ekspektorirajuće, lipolitično, mukolitično i sedativno djelovanje. Posjeduje također regenerirajući učinak pa pomaže ublažiti vidljivost svježih ožiljaka, potiče brže zacjeljivanje rana i smanjenje oteklina, hematoma (modrica), edema i upalnih stanja kože. Može se koristiti za ubrzano zacjeljivanje kože nakon tetovaža ili piercing-a.
Hidrolat smilja se može primjenjivati kao zamjena za hidratantnu kremu ili kao tonik za njegu i čišćenje kože lica te je idealan za osjetljivu i umornu kožu kao i za tretiranje suhe i zrelije kože jer poboljšava krvotok te pomaže u njenoj obnovi.
Za umanjenje podočnjaka se npr. može koristiti tako da se blazinice namoče hidralatom smilja i stave na zaklopljene kapke i tako ostave 10-ak minuta. Zbog svog umirujućeg djelovanja odličan je i kao tonik za kožu nakon brijanja, a u kombinaciji s hidrolatom lavande se može koristiti protiv urastanja dlaka nakon depilacije. Hidrolat vlaži i hrani suhu, osjetljivu i oštećenu kožu zbog čega se koristi i za smirivanje opeklina od sunca i općenito opekotina. Osim za olakšavanje tegoba na koži, može se koristiti i u sjedećim kupkama za bolne menstrualne grčeve, oralno se uzima za čišćenje jetre i općenito za čišćenje organizma, a učinkovit je i kao tekućina za ispiranje usta protiv paradontoze i gingivitisa te se može grgljati protiv grlobolje.
Zbog svojih učinaka, mirisa i mogućnosti lokalne primjene bez razrjeđivanja, hidrolat smilja nalazi primjenu u kozmetičkoj industriji te industriji sapuna i mirisa. Zbog antimikrobne aktivnosti ukazuju na potencijal za upotrebu u prehrambenoj industriji za rješavanje problema kvarenja hrane. Također može poslužiti kao prirodno antimikrobno sredstvo koje bi moglo pružiti alternativni ili dodatni način dezinfekcije površina.
Hidrolat lavande
Rod Lavandula, koji pripada porodici Lamiaceae, potječe iz Sredozemlja. U svijetu se uzgaja kao ukrasna i ljekovita biljka. Unutar roda postoji 39 vrsta, ali samo su tri komercijalno važne: prava lavanda (L. angustifolia Mill.), širokolisna lavanda (L. latifolia Medic.) i njihov hibrid poznat kao lavandin (Lavandula x intermedia Emeric ex Loisel). Hrvatska se tradicionalno povezuje s komercijalnim uzgojem Lavandula sp. i proizvodnjom eteričnog ulja, na obali te sve više na kontinentu. Eterično ulje lavande koristi se u kozmetičkoj, farmaceutskoj i prehrambenoj industriji, u proizvodima za kućanstvo i aromaterapiji, ali se koristi i kao biopesticid. Primjena lavande ovisi o njenom kemijskom sastavu.
Varijante hidrolata lavande znatno se razlikuju po mirisu, od intenzivnog biljnog preko slatkog i cvjetnog do suptilnog, ali sve imaju izrazitu notu lavande. Međutim, kemijski sastav hidrolata i eteričnog ulja ovisi o dijelu biljke, obradi nakon žetve (svježi ili suhi biljni materijal) i tehnici izolacije. Hidrolati sadrže najviše linalola, a ostali značajniji spojevi su linalol oksidi, 1,8-cineol, kamfor, borneol, α-terpineol i geraniol.
Unatoč značajno nižem antimikrobnom i antioksidativnom djelovanju u odnosu na eterično ulje lavande, hidrolati pokazuju jako dobru mikrobiološku stabilnost, što ukazuje da se sintetski konzervansi mogu smanjiti ili čak eliminirati iz proizvoda kojima se dodaju. Sve varijante hidrolata lavande mogu biti osnova za prirodnu kozmetiku za sve tipove kože zbog uravnotežene pH vrijednosti. Kozmetika koja sadrži hidrolate suhih cvjetova lavande udovoljava kriterijima Europske farmakopeje protiv Gram-negativne bakterije E. coli i Gram-pozitivne bakterije Staphylococcus aureus.
Osim toga, hidrolati lavande preporučuju se za razne terapeutske namjene jer djeluju regenerativno, pročišćavajuće, rashlađujuće, umirujuće, odnosno pomažu kod uboda insekata, kod ekcema, kod opekotina nakon sunčanja, pogotovo u kombinaciji s hidrolatom paprene metvice. Idealni su kao sprej za osvježavanje i hidriranje lica tijekom ljetnih vrućina. Stoga su izvrsni za njegu osjetljive kože, kože sklone aknama, začepljenih pora i mitesera kao i drugih upalnih stanja.
Hidrolat lavande se za njegu kože koristi jednom do dva puta dnevno na način da ga se nanese na blazinicu te se obriše koža lica i vrata prije nanošenja kreme ili ulja za lice ili ga se može pretočiti u bočicu sa raspršivačem i jednostavno raspršiti preko cijelog lica i vrata. Na ovaj način se dvostruko bolje hidratizira koža i poboljšava njena elastičnost. Mogu se koristiti u kombinaciji s hidrolatom lovora nakon depilacije kako ne bi došlo do infekcija i crvenila. Također se koriste za poboljšanje rasta i zdravlja kose te za umirenje i osnaživanje vlasišta. Koristi se na način da se hidrolat lavande umasira u vlasište kako bi se poboljšala cirkulacija krvi, potaknuo rast kose i spriječio njezin gubitak.
Hidrolat ružmarina
Ružmarin (Rosmarinus officinalis L.) je grmolika biljka porijeklom iz mediteranskog područja, ugodnog aromatičnog mirisa zahvaljujući žljezdanim dlačicama koje izlučuju hlapljiva eterična ulja. Ova biljka se naširoko koristi kao baktericidno, antimikotično i antifungalno sredstvo te u lokalnoj primjeni za zacjeljivanje rana. Njegovo hlapljivo eterično ulje i ekstrakti lišća posjeduju antioksidativna, protuupalna, antiproliferativna, antikancerogena, antivirusna, antimikrobna, hepatoprotektivna, neuroprotektivna, nefroprotektivna, antiulkusna i mnoga druga svojstva. Borneol, kamfor, 1,8-cineol i verbenon sun glavni su spojevi u hidrolatima ružmarina, ali se sastav može razlikovati u različitim kemotipovima. Pokazalo se da hidrolat ružmarina ima terapeutske učinke te se može koristiti za pomoć pri nesanici. Hidrolat ružmarina jak je antioksidans.
Blago kiseli pH održava prirodnu kiselost kože što pridonosi održavanju ravnoteže rožnatog sloja epiderme. Pogodan je za njegu mješovite i masne kože sklone aknama i prištićima jer balansira količinu vlage i sebuma, a za tu namjenu ga se može pomiješati s hidrolatom prave lavande, nerolija ili čajevca. Smiruje iritacije, pročišćava kožu, tonizira tkivo, djeluje regenerativno. Ako se pomiješa s hidrolatom smilja, različka i hamamelisa, dobije se tonik za njegu zrele kože jer pomaže kod učvršćivanja kože te joj vraća elastičnost. Može se koristiti kao preparat nakon brijanja ili depiliranja jer umiruje iritacije, upalne procese i bakterijske reakcije. Najbolje ga je na kožu nanijeti dva ili više puta dnevno, posebno prije nanošenja proizvoda za njegu lica. Poboljšava cirkulaciju i izrazito je učinkovit u poticanju rasta kose, a može se koristiti za njegu masne kose kao i vlasišta sklonog prhuti. Zbog svog stimulativnog djelovanja, može ga se dodati u kupku za noge ili koristiti za razne obloge.
Hidrolat ružmarina je dobar mentalni i fizički stimulans, potiče budnost i koncentraciju, može se koristiti i kao osvježivač prostora te ga se može staviti u difuzor. Koristi se kao ekspektorans, pri čemu pomaže u izlučivanju viška sluzi kod prehlade, alergija i drugih stanja. Dodavanjem kapi hidrolata ružmarina se mogu začiniti razna jela kao i hladna pića.
Pišu: doc. dr. sc. Monika Vidak
prof. dr. sc. Klaudija Carović-Stanko
