Stranice u tiskanom izdanju: 90 – 91

Đumbir je tropska začinska biljka. Trajnica je s puzavim podzemnim stabljikama (rizomima) koja se uzgaja kao jednogodišnja kultura. Iako se uzgaja u većini tropskih i suptropskih zemalja, đumbir se najviše (30 do 40 % svjetske proizvodnje) uzgaja u Indiji, na oko 63.000 ha s prosječnim prinosom od 3 t/ha. U Hrvatskoj nema komercijalnog uzgoja, a za osobne potrebe moguće ga je uzgojiti u vlastitom vrtu ili u loncu na balkonu.

Kopljasti i dugi listovi zbog kojih podsjeća na trsku naizmjenično su raspoređeni na stabljici koja u našim uvjetima može narasti od 30 do 120 cm. Podzemni rizomi zbog kojih se đumbir uzgaja mesnati su, dužine do 20 cm i vrlo aromatični. Ugodne su arome s mirisom limuna, a okus je slatkasto pikantan i vrlo svjež. Cvjetovi su bijele, žute ili roza boje, zavisno od vrste. Važna je začinska vrsta, a koristi se i u istočnjačkoj narodnoj medicini te farmaceutskoj i konditorskoj industriji. Kao začin se koristi prah, a dobiveno eterično ulje može se koristiti za proizvodnju piva i vina. Korištenje đumbira umanjuje simptome prehlade, smiruje kašalj, vrtoglavicu i hipertenziju. Pozitivno djeluje na probavu i olakšava probavne smetnje. Đumbir sadrži tvari koje ubrzavaju metabolizam, pomaže razgradnju mesa i mlijeka u organizmu. Snažan je antioksidans koji pospješuje funkciju jetre i izvrstan je za detoksikaciju organizma. Iako nema nikakvo štetno djelovanje, ne preporučuje se konzumacija više od 5 g dnevno. Svježi gomolj prosječno sadrži 78, 9 % vode, 17,8 % ugljikohidrata, 1,8 % sirovih bjelančevina te 2 % vlakana.

Uvjeti za uzgoj đumbira

Đumbir dobro uspijeva u područjima umjerene klime i vlage zraka, nadmorske visine 300 do 900 m. Tijekom vegetacije zahtijeva veliku količinu oborina (1.000 do 1.500 mm), a ako se uzgaja u području s manje oborina, vodu je potrebno osigurati navodnjavanjem svakih 15 dana. Ovisno o vlažnosti tla u vrijeme sadnje, potrebna su 2 do 3 navodnjavanja kako bi se pospješilo klijanje i ukorjenjivanje mladih biljčica. Druga kritična faza razvoja je faza zametanja gomolja.

Kako pripremiti tlo i gnojiti?

Sadnja i njega

Berba i čuvanje

Uzročnici bolesti i štetnici đumbira

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 7/2019

Prema priručniku „Proizvodnja krumpira i ostalog gomoljastog povrća“, autora prof. dr. sc. Božidara Benka i mr. sc. Milorada Šubića:


Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakEkološko suzbijanje zemljišnih štetnika entomopatogenim nematodama
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985.g. u Zagrebu, gdje završava i Agronomski fakultet. Urednik u Gospodarskom listu i autor nekoliko stručnih članaka i znanstvenih radova. Član HND-a i DANH-a (Društva agrarnih novinara Hrvatske). OBRAZOVANJE: • U Zagrebu završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje Agronomski fakultet. • 2010. završava preddiplomski studij Agroekologije, završnim radom „Prorjeđivanje cvjetova i plodova jabuke“ na Zavodu za voćarstvo i pod mentorstvom Gorana Fruka, dipl.ing.agr., čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera agroekologije. • 2012. završava diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam, diplomskim radom „Primjena hiperspektralne spektroradiometrije u kvalitativnoj procjeni spektralnih značajki tla“ pod mentorstvom doc.dr.sc.Ivane Šestak na Zavodu za opću proizvodnju bilja, čime stječe akademsku titulu magistra inženjera ekološke poljoprivrede i agroturizma. RADNO ISKUSTVO: Od 2014. godine urednik u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić j.d.o.o. na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi, u Stil pekarna d.o.o., kao prodajni predstavnik. U Interpunkt d.o.o. tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji d.o.o. kao suorganizator i suvoditelj za Care International Organization i na radnome mjestu voditelja eventa za klijenta Zagrebačku banku. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof.dr.sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt), Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt) i poljoprivrednoj ljekarni u Sesvetskom Kraljevcu. PODRUČJA INTERESA: Precizna poljoprivreda, ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. ZNANSTVENE PUBLIKACIJE: Autor znanstvenog rada A2 skupine (CAB Abstracts, FSTA) Stupnišek, I.; Fruk, G.; Jemrić, T., (2011). Usporedba različitih tehnika prorijeđivanja cvjetova i plodova jabuke. Glasnik zaštite bilja, 34, 5; 12-16 (ISSN 0350-9664).