Kiselica – ljekoviti korov

Kiselica (Rumex acetosa) kiseljak ili kiselo zelje je trajna biljka iz porodice dvornjača (Polygonaceae) koja samoniklo raste po vlažnim livadama, pašnjacima, proplancima i uz potoke, a uzgaja se i u povrtnjacima.

Iz korijena izrastu uspravne stabljike visine i do 1m, uzdužno izbrazdane, ponekad crvenkaste. Listovi su mesnati, cjelovitog ruba i streličastog oblika. U gornjem dijelu su sitniji i prirasli uz stabljiku, a prema dolje sve veći i na dužoj peteljci. Sitni crvenkasti cvjetići razvijaju se od svibnja do srpnja na vrhu stabljike oblikujući metlicu.

Jela od kiselice

Kao povrće koriste se proljetni, prizemni listovi koje je najbolje brati prije izbijanja stabljike ili dok ona još nije potpuno razvijena. Imaju osvježavajući, ugodno kiselkasti okus koji daje pikantnost jelima. Svježi se koriste kao dodatak salatama, svježem siru. Pripremaju se i kao špinat, dodaju u variva, juhe, masu za palačinke, omlete itd.

Umak od kiselice

Sastojci: 200 g listova kiselice, 1 žlica maslaca, 1 dl bijelog vina, 2,5 dl povrtnog temeljca. Za bešamel umak: 2 žlice maslaca, 2 žlice brašna, 2,5 dl kipućeg mlijeka, sol, papar, muškatni oraščić. Priprema: kiselicu kratko prokuhati u posoljenoj vodi, procijediti i malo propirjati na maslacu. Izmiješati u električnoj miješalici u kašastu masu i umiješati 5 žlica bešamel umaka. Ako je potrebno dodati začine po ukusu. Priprema bešamel umaka: maslac rastopiti na laganoj vatri, dodati brašno i miješati do svijetložućkaste boje. Uz neprekidno miješanje dodavati malo po malo mlijeko i kuhati oko 5 minuta dok se ne zgusn. Zatim začiniti solju, paprom i muškatnim oraščićem.

Sok od kiselice

Sok od široko lisnatih kiselica izvanredan je stimulans za troma i lijena crijeva, za uspostavu njihova normalnog funkcioniranja. Kiselice su bogate kalijevim oksalatom koji može biti itekako vrijedan sastojak ljudskog tijela samo ako ga prima u organskom, sirovom stanju. Te biljke sadrže izvanredno veliku količinu željeza i magnezija kojima se hrane krvne stanice, te veliku količinu fosfora, sumpora i silicija koje koristi svaki dio našeg organizma od glave do peta. Kombinacija tih najvažnijih elemenata čini sok od kiselica izvanredno dragocjenim kao hranu za sve žlijezde u tijelu.

Ljekovitost kiselice

100 grama listova kiselice sadrži 3,89 g bjelančevina, 0,74 g masti, 6,55 g ugljikohidrata, 66 mg C vitamina, 3,55 mg beta karotena, znatne količine avonoida, trjeslovina i oksalne kiseline. Stari Egipcani koristili su kiselicu kod probavnih smetnji uzrokovanih masnom hranom, za bolji rad jetre i izlučivanje žuči. U novije vrijeme češće se spominje njeno pozitivno djelovanje kod upalnih procesa dišnih organa, a u homeopatiji se koriste pripravci od svježeg korijena kod gripe i bronhitisa.

Kiselica pospješuje rad bubrega i izlučivanje mokraće, no zbog znatne količine oksalne kiseline ne preporučuje se njeno često konzumiranje, osobito u većim količinama. Izbjegavati ju trebaju osobe sklone stvaranju bubrežnih kamenaca. Čaj od kiselice pripravlja se kao oparak. Mogu se piti dvije šalice čaja na dan ili se čaj izvana koristi za umivanje i čišcenje kože pri raznim upalama i svrbežu. Sjemenke sadrže 5% trjeslovina i koriste se za liječenje proljeva.