Jedan gutljaj piva može biti osvježavajući trenutak u ljetni dan, ali iza svake boce krije se fascinantna priča – od sastojaka koji ga čine do ljudi koji ga stvaraju. Pivo, pjenušavi napitak gorkastog okusa, s niskim ili bezalkoholnim udjelom, već stoljećima okuplja ljude i kulture. Njegov temeljni sastojak, hmelj, pruža prepoznatljivu aromu, dok voda, pivski slad i kvasac donose život kroz proces vrenja.

No, priča o pivu nije samo priča o okusu. To je i priča o strasti, tradiciji i industriji. Hrvatska, zemlja poznata po svojoj bogatoj gastronomskoj ponudi, postala je pozornica zanimljive borbe – industrijskih i zanatskih pivovara.

Od mlina do boce: Kratak pogled u pivarsku čaroliju

Pivarska avantura počinje jednostavno – mljevenjem sastojaka. Slijede ukomljavanje, kuhanje, fermentacija, maturacija i, na kraju, pakiranje i distribucija. Iako proces podsjeća na proizvodnju vina, pivo ima svoju posebnu priču – priču o pivskoj sladovini koja se pretvara u napitak koji osvaja milijune diljem svijeta.

U Hrvatskoj, ova priča dobiva poseban okus zahvaljujući rastućem broju pivovara. Godine 2008. u zemlji je bilo svega 20 registriranih pivovara, dok ih je do 2023. broj narastao na čak 106. Taj porast od nevjerojatnih 430 % nije samo statistika – to je znak rastuće strasti prema pivu i prilika za male poduzetnike.

Industrijsko vs. craft: Dvije strane iste boce

Industrijske pivovare poput Zagrebačke, Karlovačke i Carlsberga (danas Heineken Hrvatska) dominiraju tržištem, zauzimajući čak 87 % proizvodnje. Njihove boce nude standardiziranu kvalitetu, istovjetan okus i dug rok trajanja. No, za prave ljubitelje piva, priča ne staje tu.

Na drugoj strani spektra nalaze se zanatske pivovare, ili kako ih ljubitelji piva od milja zovu – craft pivovare. Te male pivske radionice često započinju u kuhinjama svojih osnivača, stvarajući specifične okuse bez kemijskih dodataka i s puno pažnje prema detaljima. Craft pivo ne prolazi proces pasterizacije i filtracije, zbog čega je punijeg okusa i često s vidljivim talogom kvasca na dnu boce. Jedan takav primjer je Međimurski lepi dečki, pivovara koja se od 2016. uspješno bori na tržištu protiv velikana.

Craft pivo je punijeg okusa, Foto: shutterstock

Zlatne brojke i stvarni izazovi

Iako je proizvodnja piva u Hrvatskoj 2018. godine dosegnula 3.434 tisuće hektolitara, pandemija je donijela pad – do 2021. ta je brojka smanjena na 2.332 tisuće hektolitara. Potrošnja je također pala, ali domaća proizvodnja i dalje ne zadovoljava potrebe tržišta. Ostatak se podmiruje uvozom, što otvara vrata novim proizvođačima i dodatnim kapacitetima postojećih.

Sve veća popularnost craft piva ne znači samo uživanje u raznolikim okusima, već i priliku za Hrvatsku da poveća svoju proizvodnju, zadovolji potražnju i dodatno osnaži gospodarstvo.

Budućnost piva u Hrvatskoj: Okus koji čeka da ga otkrijemo

Dok velike pivovare nastavljaju dominirati, rast broja malih pivovara donosi bogatstvo okusa i izbor za potrošače. Hrvatska scena piva tako postaje prava arena u kojoj tradicija i inovacija pronalaze zajednički jezik.

Bez obzira jeste li ljubitelj industrijski proizvedenih lagera ili punijih okusa craft piva, jedno je sigurno – iza svake boce krije se priča vrijedna istraživanja. I sljedeći put kada podignete čašu, sjetite se svih koraka i strasti koja je uložena u stvaranje tog zlatnog napitka. Na zdravlje!

Proizvodni pogon pivovare Aggero d.o.o., Međimurski lepi dečki, Foto: Daniel Radek

Potražnja nadmašuje ponudu domaćeg piva, Foto: shutterstock

Pišu:

dr. sc. Marijana Bubanić;

doc. dr. sc. Dina Korent ;

Danijel Radek

Prethodni članakESF Consulting – stručnost koja donosi rezultate
Sljedeći članakObrada tla kao mjera korekcije klime
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.