Korištenje biljaka u prevenciji i liječenju urinarnih infekcija odavno je poznato u narodnoj medicini, a postalo je izuzetno aktualno u novije vrijeme zbog pojave rezistencije patogenih mikroorganizama urinarnog sustava na antibiotike.

Ljekovite biljke najčešće su sastavnice nekih preparata koje možete kupiti u ljekarnama, a pomažu u liječenju urinarnih i bolesti prostate. Kod blažih poteškoća čajeve i druge pripravke na bazi ljekovitog bilja možemo koristiti sami, a kod većih problema potreban je savjet i mišljenje liječnika.

Poznati antiseptik mokraćnih putova

Medvjetka (Arctostaphylos uva-ursi) je polegli grmić s vrlo razvijenom stabljikom, visok 30-70 cm. Raste u svijetlim borovim šumama, među grmljem, osobito u planinskim područjima. Medvjetka se od 18. stoljeća primjenjuje za liječenje upala mjehura i bubrega. Glavne sastavnice lista medvjetke su arbutin i metilarbutin.

Medvjetka, foto shutterstock

Oni imaju učinak tek u lužnatom urinu, u kojem se razgrađuju na aktivne komponente koje imaju snažno antibakterijsko djelovanje. List medvjetke je poznati antiseptik mokraćnih putova i stoga je sastojak mnogih uroloških čajeva, ali i u obliku tableta za pomoć kod uroinfekcija. Zbog toga je uz čaj potrebno koristiti tvari koje alkaliziraju mokraću (soda bikarbona, povrće i slično).

Brusnica je pogodna i za malu djecu

Brusnica (Vaccinium vitis-idaea) je biljka koja pripada u rod Vaccinium, porodicu Ericaceae. Plod brusnice je crvena tvrda bobica kiselkastog okusa. Može se naći u hladnijim dijelovima sjeverne hemisfere, a kod nas raste u Gorskom kotaru i Lici.

Brusnica (Vaccinium vitis-idaea), Foto freepik.com

Vrlo je otporna na hladnoću, može izdržati temperature do -40 °C. Brusnica je po izgledu i kemijskom sastavu vrlo slična medvjetki.

Brusnica pomaže kod infekcija bakterijom Escherichia coli tako da onemogućuje prianjanje bakterije na stijenke mokraćnog mjehura. Time se pospješuje izlučivanje bakterije iz organizma. Osim toga, ona i zakiseljuje mokraću, što nepovoljno utječe na razvoj bakterija. Na tržištu se može naći u gotovo svim oblicima: tablete, sirup, čaj, sušeni plod i drugo. Ekstrakt brusnice često se koristi i kod inkontinentnih bolesnika jer ublažava miris amonijaka koji nastaje razgradnjom mokraće. Budući da sadrži manje trijeslovine od medvjetke, pogodna je i za djecu jer manje nadražuje želudac. U svom sastavu ima istu količinu hidrokinonskih tvari kao i medvjetka. Plodovi brusnice bogati su različitim zaštitnim sastojcima; sadrže minerale, vitamin A, vitamin C, kalij i biljna vlakna.

Kopriva smanjuje učestalost noćnog mokrenja

Kopriva (Urtica dioica) je trajna biljka, tamnozelene boje. Naraste u visinu od 60 do 120 cm. Ima duguljaste nazubljene listove koji su, kao i stabljika, obrasli žarnim dlačicama. Proširena je u područjima umjerene klime. Korijen koprive koristi se za BHP (benignu hiperplaziju prostate) kod subjektivnih tegoba mokrenja te učestalog noćnog mokrenja. Smatra se posve sigurnim za dugotrajnu upotrebu.

Kopriva (Urtica dioica), Foto freepik.com

Zeleni dijelovi biljke djeluju diuretički zbog toga što sadrže kalij. Ekstrakt korijena koprive inhibira enzimsku aktivnost u prostati, a inhibirajuće djeluje i na vezivanje proteina na receptore. Rezultati nekoliko velikih kliničkih studija potvrdili su korist primjene ekstrakata koprive kod pacijenata oboljelih od benigne hiperplazije prostate. Već nakon nekoliko tjedana redovite primjene sličnih preparata postižu se poboljšanja kliničkih simptoma vezanih uz mokraćni sustav: smanjuje se učestalost noćnog mokrenja, poboljšava se protok urina i znatno pospješuje mogućnost pražnjena mokraćnog mjehura.

Zlatnica djeluje opuštajuće i protuupalno

Obična zlatnica (Solidago virgaurea) je biljaka iz porodice glavočika (Asteraceae). Rod zlatnica bilježi oko 120 vrsta, većinom trajnica koje gusto naseljavaju prostrana, sunčana mjesta. Prirodno većina vrsta potječe iz Sjeverne Amerike, ali kako su ih ljudi u početku razmnožavali kao ukrasne biljke, neke vrste danas su kozmopolitski rasprostranjene svugdje kao invazivna vrsta. 

Najčešće nastanjuju zapuštena zemljišta i veće bivše kultivirane površine. Popularna je biljka u narodnoj medicini, sakuplja se nadzemni dio biljke tijekom cvatnje. Iako je na početku bila korištena kao biljka za zacjeljivanje rana, istraživanjem obične zlatnice doznalo se da djeluje i kao diuretik, opuštajuće i protuupalno. Danas se najviše koristi kod tegoba s bubrezima i mjehurom jer potiče izlučivanje urina i na taj način ispire mokraćne puteve. Sigurna je za upotrebu, mogu je koristiti i sasvim mala djeca. Jedna žličica suhe biljke prelije se šalicom kipuće vode te ostavi poklopljeno 10-15 minuta. Procijedi se i tako svježe pripravljen infuz (čaj) pije se tri puta dnevno.

Vrbovica pomaže kod inkontinecije

Vrbovica (Epilobium parviflorum) je trajnica iz porodice pupoljki (Onagraceae). Poznata još pod nazivom: planinska vrbovica, šumska vrbovica, vrbovac, vrbolika. U proljeće iz rozete prizemnih listova izraste okrugla stabljika visine do 80 cm, u gornjem dijelu slabo razgranata, a u donjem često crvenkasta. Pri vrhu stabljike i ogranaka pojavljuju se od lipnja do rujna sitni, svijetloružičasti cvjetovi.

Vrbovica (Epilobium parviflorum), Foto pixabay.com

Biljka najčešće raste u većim nakupinama na vlažnim mjestima, uz jarke, obale rijeka, po vlažnim šumskim čistinama i prosjecima. Bere se u vrijeme cvatnje. Najbolje je stabljiku na sredini odrezati ili odlomiti jer je krhka. Najznačajnije djelatne tvari vrbovice su flavonoidi (kvercetin, miricetin), trjeslovine, triterpenske kiseline, fitosteroli, sluzi i pektini. Jedna je od najpoznatijih biljaka kada se radi o tegobama vezanih za prostatu kao što su upalna stanja, povećanje te dobroćudne promjene na prostati.

Naravno, upotreba vrbovice ne ograničava se samo na prostatu. Uspješno pomaže i kod tegoba kao što su bakterijske upale mjehura i mokraćnih kanala, bolesti bubrega, inkotinencije, nadraženih crijeva te proljeva. Čajnu žlicu suhe, usitnjene biljke preliti s 2,5 dl kipuće vode i procijediti nakon 5-10 min. Piti dvije šalice čaja dnevno, ujutro natašte i navečer pola sata prije jela. Prekomjerno pijenje čaja može izazvati želučane i crijevne tegobe. Čaj se ne preporučuje trudnicama i dojiljama.

Prethodni članakHrvatski kuleni u „top deset”
Sljedeći članak5 ključnih razloga zbog kojih interes hrvatskih poljoprivrednika za pivarskim ječmom i dalje raste
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.