Slatki korijen, sladić (lat. Glycyrrhiza glabra) je višegodišnja grmolika biljka iz porodice lepirnjača. Ima snažan korijenov sustav s vodoravno razgranatim žilama. Iz korijena se na sve strane razvijaju stoloni te na svakom korijenu ima dva do pet stolona. Iz stolona bližih površini razvijaju se nadzemni dijelovi biljke.

Slatki korijen se odavno koristi kao sladilo. Uglavnom raste u primorskim krajevima u grmlju i na pustim kamenitim livadama gdje se širi svojim postranim podzemnim izdancima.

Sladić se uzgaja u Europi tisuću godina

Uzgaja se u Europi tisuću godina

Za biljnu drogu se koristi osušeno ili neosušeno korijenje te vrježasti izdanci. Iz glave korijena svake se godine razvije veći broj stabljika koje dosežu visinu do dva metra. Stabljike su tanke, žilave i obrasle lišćem. Cvjetovi su sitni i skupljeni u grozdasti cvat na vrhu stabljike plavo-ljubičaste ili ljubičasto-crvene boje. Korijen se vadi u jesen, u trećoj ili četvrtoj godini uzgoja kada su žile potpuno razvijene i debele 0,5-3 cm. U toj su fazi stoloni dugi i do 10 m.

Glavna aktivna tvar korijena sladića je triterpenski saponin glicirizin, koji se u biljci nalazi kao kalcijeva i kalijeva sol glicirizinske kiseline. Važni su sastojci biljke i flavanonski glikozidi, osobito likviretin i njegov izomer izolikviretin. Korijen sladića olakšava iskašljavanje jer razrjeđuje gustu sluz (sekretolitik) i sprječava upale kod katara gornjih dišnih putova. Pritom glavni utjecaj ima glicirizin koji olakšava iskašljavanje i sprječava upale (antiflogistično djelovanje). Gliciretinska kiselina štiti sluznicu želuca i crijeva. Koristi se i kod gastritisa, čira na želucu i dvanaesniku te protiv zatvora kao blagi laksativ. Kuhani korijen sladića pomaže u obnavljanju sluznice, pa se često dodaje u mješavinu za gastro i urološke čajeve. Aroma sladića je slatka, topla i ljekovita; jako slatkog je okusa, zemljanog s toplinom anisa koja ostavlja dugotrajan gorak, slani okus u ustima.

Najveća količina arome sladića upotrebljava se za duhan, potom slijede sirupi protiv kašlja i paste za zube, u obliku pića kao što su sambuca i pastis, aroma se koristi u različitim jelima, i slatkim i kiselim. U Aziji su popularni štapići od sladića, a koriste se za žvakanje – isprva su gorki, ali postanu slatki. U Turskoj se svježe korijenje jede, a prah se koristi za pečenje. Na zapadu sladić postaje popularna aroma u sladoledima. Sladić bi trebalo koristiti u malim količinama jer bi njegova gorčina mogla doći previše do izražaja.

Čaj od korijena sladića

Jednu čajnu žličicu korijena (katkada i pola) preliti šalicom vruće vode i kuhati 5-10 minuta. Pije se najviše do tri šalice čaja na dan u obliku kure četiri do šest tjedana.

Kamilica i sljez dolaze u čajnoj mješavini sa sladićem koja pripomaže kod gastritisa, Foto pixabay.com

Čajne mješavine

Mješavina biljaka koje se koriste kod bronhitisa i kašlja (korijen sladića 30 g, bazgov cvijet 25 g, plod borovice 20 g i herba pelina 5 g). Čaj navedene mješavine se pije ujutro i navečer. U slučaju gastritisa pomaže čajna mješavina (60 g korijena sladića, 20 g korijena bijelog sljeza i 20 g cvijeta kamilice).

Prethodni članakKako uštedjeti na kućanskim potrepštinama bez kompromisa na kvaliteti
Sljedeći članakPoljoprivrednici ne idu na bolovanje, a stalno im „prijete“ ozljede
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.