Poljska metvica (Mentha arvensis L.) je višegodišnja biljka iz porodica usnača (Laminaceae). Potječe s Euroazijskog kontinenta, no rasprostranila se i po Sjevernoj Americi. U narodu je poznata i kao ugljastozubna metvica. Poljska metvica kao i ostale vrste roda Menthavažne su ljekovite i prehrambene biljke.

O podrijetlu imena mente postoje dvije mitološke priče –grčka i rimska. Prema grčkoj mitologiji ime potječe od imena nimfe Mente koju je kraljica Perzefona zbog ljubomore pretvorila u grm jer je zavodila njezinog muža Hada, boga podzemlja. Druga, rimska verzija kaže kako se bog Pluton zaljubio u nimfu Mentu, te ju je na kraju pretvorio u mirisnu biljku jer se njegova žena Prozerpina osjećala ljubomornom. Metvica raste na vlažnim i močvarnim područjima. Tolerira širok raspon pH tla, međutim najbolje joj odgovara blago kiselo tlo. Pojavljuje se kao korov na oranicama i voćnjacima. Dobra je medonosna biljka jer atraktivni vijenčići rozo-ljubičaste do bijele boje privlače pčele. Razmnožava se sjemenom i vegetativnim širenjem svojeg rizoma. U svom punom cvatu može se vidjeti od lipnja do rujna.

Domaći lijek

Često su korištene kroz povijest kao domaći lijek. Ova vrsta je najbogatiji izvor prirodnog mentola, a posebice podvrsta japanska metvica (Mentha arvensis var.piperascens) koja sadrži do 80 % mentola. Sama supstanca metanol djeluje osvježavajuće, hladi, pomaže u opuštanju mišića, djeluje na smanjivanje naslaga na plućima i proširuje krvne žile.

Istraživanja su pokazala kako ova vrsta ima antibakterijska i protugljivična djelovanja, uz to i antimikrobno djelovanje protiv dvije vrste streptokoka, stafilokokusa i gljivice kandide (Candida albicans). Poljska metvica može se koristiti za liječenje jetre, bolesti gušterače, žutice, upale zglobova. Lišće poljske metvice za izradu pripravaka može se brati tijekom cijele sezone cvatnje. Jedna žličica osušenog ili manja šaka svježeg lišća dovoljna je za jednu šalicu čaja.

Čaj se tradicionalno koristi u liječenju temperature, glavobolje, poremećaja s probavom i mučnine. Za oslobađanje dišnih puteva potrebno je prokuhati 5 do 10 listova metvice u vodi i time pariti lice. Kod menstrualnih tegoba konzumira se svježe lišće metvice s medom u jednakoj količini 30 minuta nakon obroka dva puta dnevno. Lišće se može konzumirati sirovo i kuhano. Jak okus metvice može se koristiti kao dodatak salatama, kuhanoj hrani i slatkišima. Eterično ulje poljske metvice koristi se za liječenje nesanice, glavobolje, kašlja, grlobolje, problema s probavom, akni. Najbolje eterično ulje radi se od lišća biljke koja se nalazi na osunčanoj poziciji. Ovo eterično ulje treba oprezno koristiti jer prevelike doze mogu biti toksične. Trudnice bi ga trebale izbjegavati jer prevelika doza može uzrokovati pobačaj. Ne preporuča se djeci i dojenčadi jer može uzrokovati alergijske reakcije i crvenilo.

Poljska metvica

Čaj od metvice

Dobra i kao repelent

Poljska metvica koristi se i u kozmetičkoj industiji te se može pronaći u nekim pastama za zube, maskama pa čak i sapunima. Zanimljivo je da glodavci i razni insekti ne podnose miris metvice stoga ova biljka ima i repelentna svojstva. Podanci poljske metvice brzo se šire, stoga može biti dominantna na području u kojem raste i tako gušiti druge biljke. Najčešće se kao korov može pojaviti u vrtovima, voćnjacima i strnim žitaricama. Ipak, u Hrvatskoj je rjeđi slučaj veće zakorovljenosti ovom vrstom. Ako se pojavi kao problem na manjim površinama (vrtovi, voćnjaci) mentu je moguće suzbiti košnjom ili iskopavanjem biljaka s korijenom. Učestala košnja iscrpit će vegetativne organe te će se zakorovljenost smanjiti. Kemijsko suzbijanje prihvatljivo je na većim poljoprivrednim površinama, gdje će uspješno suzbijanje u vegetaciji biti ostvareno uz primjenu nekih sistemičnih herbicida (npr. ALS herbicidi). Na kraju vegetacije preporučena je primjena herbicida na bazi glifosata koji će doprijeti u podzemne organe te osigurati čistu parceli iduće vegetacijske godine.

Autori:

Maja Findri,

Valentina Šoštarčić, mag. ing. agr.

Zavod za herbologiju

Agronomski fakultet u Zagrebu

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKobilje mlijeko iscjeljuje i hrani
Sljedeći članakČarobnjak
Avatar
Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Fitomedicina. Stručno se usavršava u Italiji, na Sveučilištu u Padovi. Od 2016. zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu, a od 2017. doktorand je na Zavodu za herbologiju gdje izrađuje doktorsku disertaciju na temu mogućnosti prognoze nicanja korova u usjevu kukuruza. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Valentina Šoštarčić rođena je 1993. u Zagrebu. Srednjoškolsko obrazovanje završava u Općoj gimnaziji u Ivanić Gradu. U rujnu 2014. sjteče titulu sveučilišne prvostupnice inženjerke zaštite bilja obranom završnog rada pod nazivom: “Učinak reduciranih doza topramezona u kombinaciji s adjuvantima na korovne vrste Chenopodium album (L) i Echinochloa crus-galli (L) u usjevu kukuruza”. U sklopu Erasmus programa stručne prakse provodi tri mjeseca (lipanj – rujan 2014.) na Sveučilištu u Padovi, Department of Agronomy, Food, Natural Resources, Animals and Environment (DAFNAE). U lipnju 2015. osvaja Rektorovu nagradu za rad po nazivom „Biološki parametri toplopljubivih korovnih vrsta transfer AlertInf modela iz Italije u Hrvatsku“. Tijekom listopada 2015. godine postaje stipendistica Zaklade Agronomskog fakulteta, a u veljači 2016. godine osvaja nagradu iz Zaklade Milan Maceljski, Hrvatskog društva biljne zaštite na 60. Seminaru biljne zaštite u Opatiji. U veljači 2016. godine završava diplomski studij Fitomedicina obranom diplomskog rada: “Utjecaj razvojnog stadija, doze topramezona i adjuvanata na osjetljivost koštana”. Zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu na radnom mjestu asistenta. U siječnju 2017. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Članica je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ), Društva za zaštitu bilja Srbije te European Weed Research Society (EWRS).