Gazirani sokovi popularno su osvježenje, no na lošem su glasu jer sadrže mnogo šećera i aditiva. Na sreću, postoji zdrava inačica koja se brzo i jednostavno spravlja kod kuće, a to je vodeni kefir. To je pomalo neobičan, ukusan, osvježavajući, pjenušavi probiotički napitak, blago kiselkastog okusa.
Za izradu vodenog kefira treba nam posebna kefirna kultura (zrnca) koja se još nazivaju tibicos ili japanski kristali. Prozirna su, želatinozna i nalikuju kristalićima, a prosječna veličina im je 5 milimetara.
Što čini kefirnu kulturu?
To su nakupine korisnih bakterija i kvasaca povezanih polisaharidnim filmom kojeg stvaraju bakterije. Kefirnu kulturu u različitim omjerima najčešće čine razne bakterije mliječne i octene kiseline te kvasci. Oni djeluju u simbiozi, koriste elemente i spojeve iz suhog voća i hrane se šećerom (dolazi do fermentacije). Posljedica je nastanak napitka koji osim spomenutih korisnih mikroorganizama sadrži mliječnu i octenu kiselinu, alkohol etanol, ugljik dioksid (CO2), vitamine B-kompleksa, manitol i polisaharide (glukane i levane) te neke aminokiseline (npr. arginin). Sadržaj alkohola je nizak, obično iznosi 0,1 % do 2,0 % no to trebamo imati na umu kada su u pitanju osobe koje ne podnose alkohol i djeca.
Vodeni kefir ima probiotički učinak – povoljno djeluje na našu crijevnu mikrofloru, a time i cjelokupno zdravlje čitavog organizma. Usto, daljnjom fermentacijom od njega možemo stvoriti napitke različitih okusa koji su dodatno obogaćeni vrijednim nutrijentima.
Zdravstvene dobrobiti
Smatra se da vodeni kefir pruža razne zdravstvene dobrobiti. Prije svega, pozitivno utječe na zdravlje crijeva i ravnotežu crijevne mikroflore čime općenito poboljšava zdravlje. Djeluje antioksidativno, snaži imunitet, smanjuje mogućnost razvoja upalnih procesa i raznih infekcija. Potiče rad crijeva i omogućava dobru probavu. Povoljno utječe na razine masnoća i šećera u krvi. Smatra se da može zaštititi tijelo od razvoja dijabetesa, pa i nekih vrsta raka te usporiti rast njegovih stanica. Potiče detoksikaciju organizma. Još jedna od prednosti je što ga mogu konzumirati osobe koje ne žele ili ne smiju konzumirati probiotičke mliječne proizvode – primjerice vegani i osobe s intolerancijom ili alergijom na mliječne proizvode.
Moguće nuspojave
Većina ljudi izvrsno podnosi vodeni kefir. U rijetkim slučajevima na početku konzumacije može doći do kratkotrajnih nuspojava – dok se ne uspostavi zdrava ravnoteža cijevne mikroflore. Uglavnom se radi o probavnim tegobama poput mučnine, nadutosti, vjetrova i zatvora. Većih poteškoća mogu imati osobe jako oslabljenog imunološkog sustava ili one koje zbog određenog zdravstvenog stanja ne podnose uzimanje probiotika. U tim slučajevima se treba posavjetovati s liječnikom. Pri uvođenju probiotika treba započeti s malim količinama (npr. s jednom žlicom) i postupno ih povećavati.
Izrada vodenog kefira
Potrebna su nam kefirna zrnca, šećer, voda, limun i malo suhog voća. Sav pribor (posuda, žlica, cjedilo…) ne bi trebali biti metalni zbog mogućeg štetnog utjecaja na kefirna zrnca. Najbolje je koristiti staklenku te plastičan ili drveni pribor. U početku se trebamo pridržavati preporučenih količina sastojaka kako bi nam napitak uspio. Kasnije, kad vidimo kako teče proces fermentacije moći ćemo eksperimentirati, prilagođavati količine sastojaka i stvarati omiljene okuse.
Recept za kefir:
- 1 l vode
- 6 žlica kefirnih zrnaca
- 3 žlice šećera
- prstohvat grožđica (oko 6 komada)
- 2 do 3 kriške limuna
U staklenku stavimo šećer, prelijemo ga vodom i izmiješamo da se otopi. Dodamo kefirna zrnca, grožđice i kriške limuna te promiješamo. Staklenku pokrijemo gazom ili salvetom kako ne bi ulazile mušice. Možemo staviti i poklopac, ali ne smije biti posve zatvoren kako bi mogao ulaziti zrak.
Fermentacija prosječno traje 24 do 48 sati; brža je kada je u prostoriji toplo, a usporava se kada je hladnije. Optimalna temperatura je 21–30 °C. Napitak je gotov kada se tekućina zamuti i dobije mjehuriće, suho voće napuhne i ispliva na površinu. Najbolje je da napitak isprobamo; treba biti blago kiseo, a ne sladak. Gotov napitak procijedimo. Limun i suho voće možemo pojesti, ali su bezukusni jer su korisne tvari ispustili u tekućinu, a kefirna zrnca iz njih iskoristila šećer. Stoga ih je najbolje baciti na kompost. Napitak možemo konzumirati odmah ili ga koristimo za drugu fermentaciju s raznim dodacima.
Kefirna zrnca isperemo pod vodom i ponovno ih koristimo.
Ako kefirnih zrnaca ima više, napitak će biti brže gotov. Za pripremu najbolje je koristiti filtriranu vodu, no ako koristimo vodu iz slavine koja je jako klorirana ostavimo je prvo da odstoji neko vrijeme kako bi klor iz vode ispario. Najčešće koristimo bijeli šećer, ali možemo upotrijebiti i smeđi. Umjesto grožđica možemo upotrijebiti neko drugo suho voće (npr. datulje, smokve, šljive), a umjesto limuna druge agrume. Poželjno je uzeti sastojke iz ekološkog uzgoja ili dobro oprati koru agruma. Kefirna zrnca najbolje uspijevaju u zaslađenoj vodi uz dodatak limuna i suhog voća, no možemo pokušati i s ostalim slatkim tekućinama kao što su voćni sokovi i kokosovo mlijeko.
Druga fermentacija
Procijeđeni vodeni kefir možemo podvrgnuti još jednoj fermentaciji čime dobivamo ukusniji i nutritivno bogatiji napitak s više korisnih mikroorganizama. U procijeđeni kefir dodamo malo šećera (na 1 litru otprilike pola jušne žlice šećera) te dodatke prema ukusu. To mogu biti komadići svježeg voća, čaj, voćni sok, začini…
Ostavimo da fermentira otprilike 24 sata i procijedimo. Ako kefir stavimo u bocu i dobro zatvorimo, fermentacija se lagano nastavlja i dobit ćemo vrlo pjenušavi napitak. Bocu ne smijemo napuniti do vrha. Dobro je zatvorimo, a svakih nekoliko sati treba je otvoriti da se ne napravi preveliki pritisak koji može izazvati pucanje boce. Pri otvaranju boce trebamo biti oprezni – ovaj pjenušavi napitak može biti poput šampanjca i dobro nas poprskati i zaliti.
Ideje za 1 l napitka:
U 1 l procijeđenog kefira stavimo ½ čajne žlice šećera, dodatke prema ukusu, komadić svježeg naribanog đumbira i ½ čajne žlice kurkume, 1 cvat bazge i 3 kriške limuna, 4 do 5 jagoda ili malina i 2 listića metvice, 1 do 2 breskve ili marelice; narezati na komadiće i malo zgnječiti, ½ šalice bobičastog voća (jagode, maline, kupine, borovnice, riblizli) malo zgnječiti te ½ do 1 šalica svježe cijeđenih sokova agruma ili drugog voća, sok od mrkve i cikle. Suvišak kefirnih zrnaca možemo staviti u smoothie, baciti na kompost ili ih spremiti za kasniju uporabu. U malo zaslađenoj vodi mogu stajati u hladnjaku do tri tjedna. Za veću pauzu osušimo ih i spremimo u malu staklenku ili ih zamrznemo.
Gdje nabaviti kefirna zrnca za vodeni kefir?
Ova zrnca se obično dijele među poznanicima, no mogu se pronaći i u oglasnicima. Na društvenim mrežama postoje grupe u kojima se razmjenjuju kefirna zrnca, recepti i iskustva.
