Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (AFZ) predočen je sredinom srpnja trogodišnji projekt Razvoj autonomnog robotskog flotskog sustava za prepoznavanje i ekološko tretiranje sustava: na pokusnom polju – nasadu kukuruza predstavljen je oko 50 -ak kilograma težak, maleni prototip cRobot-a koji je realiziran pomoću IRI projekta suradnjom samoborske tvrtke Purić d.o.o., razvojnog centra Damko i Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Njegova funkcija je primjenjivanje neinvazivnih metoda u uništavanju korova u nasadima kukuruza, a programiran je da prepoznaje stabljike kukuruza i spektre njegove zelene boje, a zatim laserima uništava biljke korova koje robot detektira. Projekt traje već tri godine i osmišljen je kao polivalentna platforma s nizom mogućnosti primjene.
Važno je sačuvati kvalitetu tla
Glavni akteri EU projekta za razvoj autonomnog robotskog flotnog sustava tj. ,,krivci” za razvoj cRobota su voditelj projekta Vladimir Poljančić, mag. ing. el. iz Purić d. o. o. i Vladimir Dam, mag. ing. el. iz razvojnog centra Damko, a s Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Dubravko Filipović, prof. dr. sc. Stjepan Pliestić, izv. prof. dr. sc. Ante Galić i izv. prof. dr. sc. Igor Kovačev.
–Danas imamo u upotrebi različite izvedbe robotskih sustava, ali ono što se pretežito događa u praksi jest da su to teški strojevi. Ovim robotom smo htjeli poručiti, da je bolji flotni sustav u kojem imamo više robotskih jedinica na jednoj proizvodnoj površini, odnosno jednu poljoprivrednu površinu ,,napadamo” s jednom flotom robota. Takvi roboti su zapravo manjih dimenzija i manje ukupne mase. Samim time oni neće prouzročiti nikakvo dodatno opterećenje tla, a zapravo će obaviti sve one funkcije koje nužno trebaju.
–Ta flota bi se sastojala od temeljne platforme koja je polivalentna. Ona može na sebe agregatirati nekoliko drugih različitih alata koji su u sustavu neophodni. cRobot ima mogućnost uništavanja korova, prskanja, ugradnje različitih hvataljki (pikera) i niz drugih alata koji će se koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji. Pristupili smo novoj paradigmi, a to je sačuvati kvalitetu našeg tla, naglasio je Pliestić.
–Osim toga svijet je 2022. godine ušao u industriju 5.0 (tehnologiju 5.0), ali Hrvatska je još uvijek na poluautonomnim sustavima. Tj. u tijeku je priprema društva na industriju 4.0. Dakle, još uvijek mi nismo društvo preveli na tu razinu, dodao je Pliestić.
Pogon cRobota funkcionira pomoću baterija, ali i solarne ploče koja se nalazi na vrhu robota. U tom slučaju se pomoću solarne ploče može ponovno pokrenuti ako zastane u polju, budući da je jedan od glavnih ciljeva i njegova stalna prisutnost u polju, a bez potrebne intervencije ljudi. Može raditi na terenu do max. 10 % nagiba te se ne može koristiti na zahtjevnijim, pretjerano vlažnim terenima. Konstruiran je za rad danju i noću, može funkcionirati i u svim fazama rasta kukuruza. Projekt službeno završava 17. kolovoza ove godine, a jedan od preostalih ciljeva je postići preciznu mogućnost mapiranja većih prostora.
Omogućiti autonomiju bez intervencije ljudi
–Gotovo svaku industrijsku revoluciju pratilo je pitanje energetike pa do nekakvih situacija da moramo trošiti energiju čim štedljivije, prototip robota je potpuno električni. Jedan od ciljeva je smanjiti upotrebu herbicida na minimum. Želimo se boriti s korovom, želimo povećati urod i omogućiti autonomiju bez intervencije ljudi. Sustav je zamišljen kao autonomni robotski sustav, koristi računalni vid, umjetnu inteligenciju (na pametan način koju kontroliramo) i trebali bi omogućiti 24-satnu prisutnost u polju. Osim toga naš sustav nije zamišljen da bude jako brz, već da bude precizan, rekao je Poljančić.
