Kad u Hrvatskoj počne priprema za otvaranje natječaja za korištenje EU potpora za razvoj poljoprivrede, uvijek se pojavi mišljenje da u Hrvatskoj ima previše traktora! Tako je i sada kad je u pripremi natječaj za 60 milijuna EUR-a! Pojavljuju se mišljenja, budući da je „puno“ traktora (!?) da ih ne treba više pa se opet pokušava ograničiti njihovo financiranje iz EU potpora. Opet im se nabava veže uz površinu zemlje koju potencijalni ulagač obrađuje, cijena za potporu veže se na maksimalno 500 € po konjskoj snazi te ograničava na jedan traktor po zahtjevu – investitoru. A podaci u nastavku pokazuju suprotno!
Dopredsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije, Franjo Dominković, dipl. oec., napravio je analizu prodanih traktora u prvih 8 mjeseci ove godine.
U Hrvatskoj je krajem 2024. godine registrirano ukupno 147.943 traktora. U Austriji je u isto vrijeme registrirano 486.925 traktora, što je 3,3 puta više. Samo savezna pokrajina Niederösterreich ima traktora kao cijela Hrvatska, tj. 143.574 komada. U naših 147.943 traktora uključeno je do 31.12.2024. 12.631 quad, pa je stvarnih traktora u RH 135.312 komada. U Hrvatskoj je po podacima Centra za vozila 126.156 traktora starijih od 10 godina što čini 85%! Od ovih starijih od 10 godina znači da ima traktora i iznad 50 godina starosti, budući da su se i traktori takve starosti nabavljali na EU tržištu (ili drugima!) uz korištenje EU potpora.
Prosječna starost iznad 40 godina
Procjena Franje Dominkovića je da je prosječna starost traktora u RH iznad 40 godina! U strukturi traktora u Hrvatskoj prevladavaju IMT-i (oko 46000 traktora, tj. 38%), Zetori (oko 12000 komada – 10%), Ursusi (6600 kom tj. 5,5 %) te Torpedo, Univerzal, Štore, Belarus, Tomo Vinković i Rakovica. Oni ukupno čine više od 65% tj. oko 88.000 komada. Prethodno navedenih traktora, osim nešto Zetora, u Austriji nema.
Navedenih 65% traktora su ujedno i među najstarijim traktorima koje naša statistika registrira. Ipak, nakon likvidacije proizvodnje, većine navedenih traktora, ali i kineskih i bjeloruskih traktora, u zadnje vrijeme nema među novoregistriranim traktorima. A Zetor je sa 160 traktora koliko ih je novoregistrirano u prvih 8 mjeseci 2005. godine pao na dva koliko je nabavljeno u istom razdoblju 2023. i 2024. godine i na svega 1 komad u prvih 8 mjeseci ove godine.
Kad se na natječajima iz Steteškog plana ZPP-a, limitira cijena na 500 €/KS tada se ograničava tehnička i tehnološka izvedba i opremljenost traktora. Ovakve limite bi zadovoljavalo onih 65% traktora koji su registrirani u RH. U ovoj cijeni teško će biti nabaviti prednji izvod hidraulike, navigaciju ili satelitsku dogradnju, pa sam koncept potpora za povećanje konkurentnosti zapravo rezultira suprotnim – umjesto nabave suvremenih i tehnološki naprednih strojeva koji osiguravaju bržu, bolju i konkurentniju proizvodnju, naši proizvođači nabavljaju zastarjele strojeve s kojima još više zaostaju za konkurencijom iz EU i trećih zemalja.
O ograničavanju tj. vezivanju snage traktora na površinu koju naš poljoprivrednik obrađuje govori se još od poslijeratne obnove u RH, kad je počeo proces promjene seljaka, tj. individualnog poljoprivrednika u obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Trebali bi zagovaratelji ove norme reći koliko je OPG-ovaca nabavilo prejakih traktora za svoju površinu i zbog toga propalo. A da su naši poljoprivrednici dobili željene površine, i državne zemlje, bili bismo kao Austrijanci! smatra Franjo Dominković i dodaje da što se tiče ograničavanja nabave samo jednog traktora po projektnom zahtjevu, navodno je to način da se ne ponovi zahtjev iz ranijih natječaja kojim je investitor zatražio potporu za 5 traktora! Za jedan projekt. Pa da se ne ponovi, treba ograničiti svima.
Bez normalne nabave nema napretka razvoja poljoprivrede
A bez omogućavanja normalne nabave visokotehnološki opremljenih traktora, ali i kombajna i druge mehanizacije i opreme u Hrvatskoj nema napretka u razvoju poljoprivrede. Niti približavanja Austriji i (ili drugim članicama EU). Uopće nije važno što su u Srbiji još uvijek najzastupljeniji kineski ili Belarus traktori, a i IMT u kooperaciji s indijskim TAFE-om podiže prodaju.
U Hrvatskoj, dok se završava Program ruralnog razvoja u RH 2014-2020 i započinje Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027. godine u prvih 8 mjeseci porasla je prodaja traktora. Ali samo zato što je u prvih 8 mjeseci prošle godine prodano jako malo traktora. Novoregistriranih lani u prvih osam mjeseci, 581 komad, najmanja je količina još od 2017. godine. Najveći porast prodaje ostvarili su traktori manjih snaga kao Lamborghini, Sonalika i Armatrac uz izuzeće kod Claasa, Deutza i Valtre. Pri tom je Fendt zabilježio, od većih brendova, veliki pad prodaje. To je zato što je slovenski trgovac lani u prvih 8 mjeseci isporučio traktore današnjoj „Podravka Agri“ kao što je to napravio s Valtrom u prvih 8 mjeseci ove godine. A zatim prodao biznis s prodajom poljoprivredne mehanizacije njemačkoj Schröder Grupi.
Unatoč povećanju prodaje u prvih 8 mjeseci ove godine u RH još uvijek smo daleko iza Austrije. U ovoj članici EU, koju više znamo po skijalištima nego po poljoprivrednoj proizvodnji, u prvih 8 mjeseci ove godine je prodano 2872 traktora. U Sloveniji je već u prvih 6 mjeseci ove godine prodano 527 traktora i nećemo ih stići niti ove godine. Unatoč tome što je kod nas prodaja povećana, a kod njih u padu!
Tablica 1. Novoregistrirani traktori u RH (01.01.-31.08.; 2005.-2024.) – pregled po proizvođačima
Izvor: Udruga prodavatelja poljoprivredne mehanizacije
