Konzervacijska obrada tla jedan je od mogućih odgovora na izraženu sušu i temperaturne ekstreme. Osobito je važna za velike uzgojne površine u ratarstvu koje se ne navodnjavaju. Površina treba ostati pokrivena nekim usjevom u ljeto. Temperatura je ispod zelene mase niža oko 2 °C u odnosu na golu površinu koja ostaje nakon žetve strnih žitarica.

Slama i biljni ostaci koje kombajni usitnjavaju i razbacuju trebaju ostati kao malč. Time se znatno umanjuje evaporacija, erozija vodom i vjetrom. Malčiranje pokrovnim usjevima ima isti učinak – kišobrana. Njihovim zaoravanjem se pojačava humifikacija. Održavanje kapilarnosti zemljišta postiže se mijenjanjem dubine oranja, čime se izbjegava taban pluga. Na većini pseudoglejnih tala se ovakvom agrotehnikom uravnotežuju kemijski procesi redukcije i oksidacije. Na profilu tla u blizini nepropusnog sloja se pojavljuju plavičasta i hrđasta nijansa.

Izbor kultura koje su otporne na sušu, omogućavaju dvije žetve godišnje i umanjuju visoku insolaciju. Sirak, sudanska trava, facelija, esparzeta, djeteline – dobro podnose duga sušna razdoblja i donose kvalitetne prinose. Promjena poljoprivredne mehanizacije koja miješa slojeve tla – gruberi, čizel i diskosni plugovi umjesto lemešnih plugova i klasičnog oranja je još jedan odgovor konzervacijske obrade. Bolja akumulacija vode te intenzivnija aeracija u oraničnom sloju stvaraju kvalitetnije uvjete za život korijenovog sustava.

Grinder

Grinder ima dvoslojni sustav diskova koji su nadopunjeni s fleksibilnim zupcima. Prvi red mrvi tlo dok ga drugi izravnava. Pogodan je za sva zemljišta i obrađuje ih u jednom prohodu. Zglobna konstrukcija pretpostavlja slobodno usmjeravanje. Zupci za nivelaciju se prilagođavaju po visini, a mogu mijenjati i radni kut. Svi elementi i nagib se reguliraju hidraulički. Turbo diskovi čvršće zasjecaju površinu.

Grinder

Kultivator – diskosni plug

Služi za minimalnu obradu. Radni organi, a time i dubina se hidraulički niveliraju. Opremljen je valjkom (paker, crosskill, prsten) koji poravnava površinu. Može poslužiti i za zelenu gnojidbu kojom se obnavlja humus u tlu zaoravanjem biljnih ostataka ili usjeva za sideraciju. Potrebna snaga traktora je 100-130 KS s kojim se može napraviti 2-3 ha/h. Radna širina je 3 m.

Diskosni plug- kultivator

Kombinirano oruđe

Kombinirano oruđe namijenjeno je za stvaranje kvalitetnog sjetvenog sloja. Ubrzava i ujednačava nicanje. Sastoji se od 5 radnih zona; ravnjača, prednjih valjaka za razbijanje grudica; slijedi 5 redova radnih zubaca koji kultiviraju i miješaju tlo. Stražnja ploča lagano izravnava površinu. Valjci na zadnjoj strani mrve grudice i stvaraju sjetvenu posteljicu. Konstrukcija precizno prati konture zemljišta tako da je pritisak svuda jednak. Optimalna radna brzina je 10-12 km/h. Radna širina može biti od 3-7,90 m. Sklapa se hidraulički na 3 m tako da se jednostavno transportira od polja do polja.

Kombinirano oruđe za izravnu sjetvu

Obavljanje radnih zahvata u jednom prohodu je važno radi minimaliziranja gaženja površine koja sa vremenom dovodi do smanjivanja prinosa. Novost predstavljaju nazubljeni konkavni diskovi u kompaktnoj tanjurači. Osiguravaju pravocrtnu stabilnost i na nagnutim terenima. Srednji diskovi su postavljeni tako da izbjegavaju blokade od gruda. Izrađuju se u radnim širinama 3-3,5-4 m, broj diskova 18-22.Za vuču su potrebni traktori od 135 – 320 KS. Ležajevi imaju optimalnu zaštitu od vlage i prašine. Nazubljeni diskovi prate dubinu obrade do 20 cm.

Smanjenju broja prohoda svakako doprinose i kombinirana oruđa za izravnu sjetvu koja se sastoje od roto brane i sijaćice. Učinak konzervacijske obrade se povećava dijagonalnom obradom površine.

Prethodni članakEkološka poljoprivreda u EU: desetljeće rasta
Sljedeći članakZa lokalni razvoj 103 milijuna EUR do 2027.
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.