Rezidbeni ostaci se mogu iskoristiti na više korisnih načina. ,,Najgoriʺ oblik je spaljivanje na polju. Za zatvaranje prirodnog ekološkog kruga je najbolje korištenje za kompost i regeneraciju plodnosti tla.

Danas se rezidbeni otpaci mogu upotrebljavati za obnovljive izvore energije u obliku peleta ili izravno za ogrjev. Njihovim uklanjanjem iz prostora voćnjaka, vinograda ili maslinika umanjujemo i zaraženost bolestima i štetnicima koji ostaju u prezimljavajućim oblicima na grančicama, a manje količine mogu poslužiti i za potpalu roštilja. Uklanjanje rezidbenih ostataka kao i usitnjavanje rezidbenih ostataka obavljamo malčerima, ovisno o potrebama na terenu. Odlike serije malčera Nobili su dodatno ojačani dijelovi koji omogućavaju usitnjavanje grana 10-12 cm promjera. Sakupljački uređaj je dizajniran tako da automatski odvaja ostatke: trave, zemlje, kamenja tako da biomasa iz komore izlazi čista. Dostupni su u tipu s vilicama za podizanje vreća ili s vertikalnom transportnom trakom do prikolice.

Malčer i sakupljač ostataka

Montira se na zadnju hidrauliku traktora. Ima vertikalni transporter s prilagodljivim zadnjim djelom. Koncipiran je za utovar usitnjenog materijala u prikolicu. U susjednom redu može ići drugi traktor s prikolicom ili može biti posebna montirana vreća u koju se utovaruje materijal. Uređaj za sakupljanje je opremljen s djelom koji odvaja kamjenje.

Opremljen je valjcima ili kotačima kojima se regulira visina rada. Maksimalna debljina materijala za usitnjavanje je 10 cm. Broj okretaja rotora je 2600 o/min. Potrebna snaga traktora za rad 60-130 KS.

Malčer TRP CV / CL (foto: nobili.com)

Malčer za grane i biljne ostatke

Malčer za grane i biljne ostatkeisporučuje se s uređajem za sakupljanje. Na traktor se postavlja na prednji ili zadnji hidraulički podizač. Zadatak stroja je prikupljanje te usitnjavanje odnosno malčiranje granja nakon rezidbe voćnjaka, vinograda, maslinika i drvoreda. Nakon usitnjavanja se propuštaju kroz kalibrirane otvore na tlo. Upravlja se podizanjem i spuštanjem valjka. Prednji rotor ima 8 čekića za pravilni rad. Proizvodi manje vibracija, potrebna je manja snaga i postiže se veća brzina rada. Izlazni mjenjač je dvostruko izrađen, čime se osigurava čvrstoća i pouzdanost u radu. Dostupan je s hidrauličkim sakupljačem.Konstruiran je za rad na kamenitom i neravnom terenu. Odlična performanse u usitnjavanju se postižu priključnim vratilom koje ima 540 okretaja/min. Proizvode se i modeli sa zadnjim upravljačkim kotačima.

Postoje i različiti noževi za usitnjavanje, koji se mogu koristiti i za ostale biljne ostatke: rozgva, kukuruzovina, slama i trava. Ima mogućnost prilagodbe brzine rotacije kod promjene smjera rada u otežanim uvjetima. Izrađuje se u različitim modelima širine rada: 956, 1200, 1450 i 1730 cm. O rasponu radne širine ovisi i izbor snage traktora od 44 – 88 KS. S time stroj postaje još prilagodljiviji za različite širine uzgoja drvenastih kultura.

Malčer za teže uvjete rada

Opremljen je s dva hidraulička sakupljača, prikladan za traktore snage od 70-150 KS. Pogodan za velike nagibe, kamenite terene i teške uvjete rada. Opremljen s dvostrukim homogenim rotorom za sakupljanje. Ima zavarene nazubljene nosače noževa koji slijede dvostruku spiralu. Nosači osiguravaju kontinuirani rad na nagnutim terenima i djeluju kao fiksne oštrice.

Malčer za teže uvjete rada (foto: nobili.com)

Zahvaljujući ovim performansama mogu imati veliki kapacitet i kvalitetu usitnjavanja velikih grana. Brzina okretaja rotora je 1000 o/min. Potrebna snaga traktora je od 66-136 KS ovisno o radnoj širini. Najveća debljina grana za usitnjavanje je do 12 cm promjera.

Više informacija o ovim modelima možete potražiti na internetskim stranicama tvrtke Kokot-agro – www.kokot-agro.hr.

Prethodni članakGumeni kolač
Sljedeći članakFerrero kuglice
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.