Kultivacija je obrada tla između redova biljaka, a oruđe kojim se to obavlja je međuredni kultivator. Ovaj agrotehnički postupak obavlja se kako bi se osigurali što bolji uvjeti uzgajanoj biljci za uspješan rast i postizanje što većeg prinosa ili uroda.

Kultivacijom se postiže razbijanje pokorice (zakoreni površinski sloj tla). Time se omogućuje nesmetan razvoj biljaka uz uništenje korova između redova podrezivanjem. Također, rezanjem i prorahljivanjem površinskog sloja prekida se isparavanje vode iz tla (evaporacija); prorahljuju se tragovi gaženja radnih strojeva u sjetvi i zaštiti usjeva; raspodijeljuju se mineralna sredstva prema normi na određenu dubinu i udaljenost od biljke. Pritom se kultivacijom ne smiju oštetiti uzgajane biljke.

Međuredni kultivator Vogel Noot

Dugi niz godina kultivacija se obavlja tradicionalno međurednim kultivatorom. Međutim, pojavom digitalne poljoprivrede i primjene novih tehnologija razvila se i nova grana poljoprivrede gdje se upotrebljavaju i roboti. Osim robota postoje još neke tehnike suzbijanja korova. One se unatoč manjem stupnju korištenja na poljima Republike Hrvatske ostvaruju dobre rezultate poput termičkih kultivatora.

Međuredni kultivator

Uz postavljene zahtjeve vrlo je bitno prilagoditi dubinu izvođenja kultivacije, ovisno o tipu tla, vrsti i fazi razvoja biljaka te širinu zaštitne zone. Često se događa da se na određenim obiteljsko poljoprivrednim gospodarstvima korovi uništavaju kemijskim mjerama. Važno je znati da se pravilna i pravodobna kultivacija ne bi smjela izostaviti. Dubina kultivacije ovisi o više čimbenika poput vlažnosti tla, uzrastu i vrsti okopavina. Dubina kultivacije se uglavnom obavlja na dubinu oko 5 cm, nikako dublje od 8 do 10 cm.

Proizvodne površine koje imaju visoki stupanj vlažnosti trebaju imati dublju kultivaciju zbog prozračivanja. Broj kultivacija ovisi o rastu biljke, zbijenosti i zakorovljenosti tla. Kada se promatra međuredni kultivator tada se pri nabavci očekuje sljedeće: lako i jednostavno priključenje o radni stroj (traktor); dobru prohodnost odnosno visoki klirens (udaljenost od tla do priključka); lako prilagođavanje na željenu dubinu rada i međuredni razmak; spajanje sekcija pomoću paralelograma na okvir stroja (ostvaruje se dosljedno kopiranje tla za svaku pojedinačnu sekciju); dobro podsijecanje i uništavanje korova između redova, neoštećivanje nadzemnih i podzemnih dijelova biljaka i nezatrpavanje malih biljčica zemljom. Pri radu s međurednim kultivatorom vrlo je bitno poznavati širinu i dubinu obrade tla koja se razlikuje u prvoj, drugoj i trećoj kultivaciji.

Širina i dubina kultivacije

Glavni dijelovi međurednog kultivatora su noseći okvir s uređajem za priključenje, radne sekcije uz spoj korištenja paralelograma te potencijalno uređaja za deponiranje mineralnih sredstava). Na određenim kultivatorima u sredini sekcije je jedna dvostrana motičica oblika guščje ili pačje noge, a lijevo i desno od nje jednostrana ili postrana motičica. Krajnje motičice izvedene su samo s jednom jednostranom motičicom. Međutim, sekciju mogu činiti tri iste dvostrane motičice priključene jedna iza druge na nosače sekcije.

Kultivatorske motičice oblika guščje ili pačje noge s malim kutom uspona dobro podsijecaju korov, ali slabije rahle tlo. Univerzalna motičica podjednako dobro rahli i podsijeca korov. Streličasta ili kopljasta motičica, radi male radne širine, dobro rahli tlo, ali slabije podsijeca korov. Postoje izvedbe sekcija kultivatora s dvostranim motičicama i zaštitnim tanjurima ravnoga ili nazubljenoga oboda.

Sekcija sa tanjurima ravnog oboda
Sekcija sa tanjurima nazubljenog oboda

U prvoj kultivaciji na kultivator se postavljaju zaštitni diskovi s cijelim ili nazubljenim obodom. Ono će spriječiti zatrpavanje mladih biljčica zemljom, pogotovo pri većim radnim brzinama. Kultivatori opremljeni motičicama na elastičnim nosačima zahtijevaju brzinu rada 10 do 12 km/h, pri kojoj se ostvaruju potrebne vibracije radnoga tijela. Ako se gleda samo sekcija kultivatora tada se mogu nabrojati sljedeći dijelovi: dvostrana motičica, jednostrana motičica, ulagač mineralnoga gnojiva, dvostrani navoj za prilagođavanje horizontalnosti na paralelogramu, vodeći kotač za održavanja radne dubine. Međuredni kultivatori u standardnoj opremi posjeduju uređaj za dodavanje umjetnih gnojiva.

Mineralno gnojivo ulaže se ulagačima 10 do 15 cm bočno od reda usjeva i do 10 cm u dubinu. Dubina kultivacije regulira se odnosom između donje strane kotača sekcije i vrha motičice, s tim da treba računati na moguće «utonuće» kultivatora, pogotovo na lakšim tlima. Raspored motičica na sekciji i razvojna faza biljaka bitne su pri određivanju zaštitne zone biljke i zaštitne zone kotača traktora. Zaštitna zona biljke potrebni je minimum prostora lijevo i desno od simetrale reda usjeva do ruba motičice. Zaštitna zona pri kultivaciji repe kreće se od 4 do 10 cm, a 12 do 16 cm u suncokretu i kukuruzu. Zaštitnu zonu kotača traktora čini prostor od unutrašnjeg i vanjskog ruba kotača do simetrala usjeva. Ona u kultivaciji repe iznosi najmanje 10 cm, suncokreta 16 cm i kukuruza 18 cm.

(nastavlja se)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje