DLG (Njemačko poljoprivredno društvo) sredinom veljače objavilo je pet dobitnika svoje nove sheme nagrada za inovacije DLG-Agrifuture Concept Winner koje prepoznaje pionirska dostignuća i vizije za budućnost u poljoprivrednoj tehnologiji.

Ocjenjivački sud koji su činili neovisni međunarodni stručnjaci imenovani od strane DLG-a, odabrao je iz užeg izbora od 10 kandidata pet pobjednika. Oni su nagrađeni na digitalnoj dodjeli nagrada održanoj u sklopu programa “AGRITECHNICA digital” održanoj na DLG-ovoj mrežnoj platformi www. DLG-Connect.com.

Koncept kontroliranog uzgoja u redovima

Koncept ,,kontroliranog uzgoja u redovimaʺ je metoda uzgoja s ujednačenom širinom redova. Ona promiče biološku raznolikost, a nosioci istoga su Amazonen-Werke H. Dreyer SE & Co. KG u suradnji s AGRAVIS Raiffeisen AG i Schmotzer Hacktechnik GmbH.Koncept ,,kontroliranog uzgoja u redovimaʺ nova je obradiva poljoprivredna metoda. U njoj se svaki korak uzgoja usjeva provodi u odnosu na fiksni red, nudeći optimizaciju prinosa unatoč smanjenoj upotrebi gnojiva i pesticida. Uzgajanjem usjeva u fiksnom i ujednačenom razmaku između redova od 50 cm (zrno u dvorednim redovima) i uključivanjem pomaka u redu od 25 cm (pozitivni učinci plodoreda), postiže se optimizacija prinosa i maksimalna učinkovitost inputa na farmama. Mogućnost uvođenja sadnje između redova glavnog usjeva povećava vrijednost poljoprivrednog ekosustava, na primjer smanjenjem isparavanja vode i erozije.

 class=
Amazone – Kontrolirani uzgoj u redovima

Spot farming

Koncept Spot farming je koncept za holistički i održivi sustav proizvodnje usjeva. Njeni nosioci su Tehničko sveučilište Braunschweig, Institut Johann Heinrich von Thünen i Institut Julius Kühn. Koncept ,,Spot Farmingʺ postavlja uvjete života i rasta pojedinačnih kultiviranih biljaka ,,na razini biljke, polja i okolnog sela u središtuʺ kroz dubinsko promatranje poljoprivrednika. Na temelju toga pokušavaju se optimizirati četiri točke:

1. odabrati optimalne usjeve ili sorte za odgovarajuće uvjete na lokaciji;

2. poboljšati prostorne i vremenske prakse upravljanja;

3. povećati učinkovitost agrokemikalija;

4. ojačati funkcionalne strukture u poljoprivrednom krajoliku.

 class=
Spot farming

Automatizirani sustav branja voća

Automatizirani sustav branja voća je koncept Kubote GmbH zajedno s Tevel Aerobotics tehnologies. Strojevi za žetvu koriste inovativnu kombinaciju ,,wired’’ dronova i odgovarajućih rješenja za logistiku. Dronovi su opremljeni uređajima za kompenzaciju vjetra koji osiguravaju siguran i učinkovit rad u većini vremenskih prilika. Dosegnu gotovo svaki plod i beru bez ikakvih modrica, detektiraju i ocjenjuju pojedino voće u stvarnom vremenu, omogućujući prethodno sortiranje i selektivnu berbu. Informacije se prenose u logistički sustav, optimizirajući ovaj korak žetve.

Nude se razine automatizacije, od jednostavnog navigacijskog sustava za vozača traktora koji prevozi kante, do potpuno autonomnog prijevoza koji postavlja prazne kante i prikuplja pune. Koncept se može integrirati u postojeće operacije žetve i radne procese. Prednost je manje bacanja hrane i povećanje prinosa od 20 %.

 class=
Automatizirani sustav branja voća – Kubota Njemačka GmbH s Tevel Aerobotics Technologies

Integrirano upravljanje zanošenjem škropiva

Integrirani koncept upravljanja driftom, koncept Bayer AG odjela za znanost o usjevima temelji se na čitanju informacija o sklonosti zanošenju (drift) škropiva kod prskanja i tampon zonama, kao i kontroli udaljenosti prikazanih na naljepnicama pesticida. Kad se pesticid ulije u prskalicu spremljene informacije se prevode u mapu primjene. Istodobno, smjer i brzina vjetra se bilježe na terenu u stvarnom vremenu. Ako je potrebno, aktiviraju se mlaznice za raspršivanje koje smanjuju zanošenje. Održavaju se tampon zone i kontrola udaljenosti, sve automatski. Sustav bilježi i sprema sve aktivnosti uključujući informacije o vremenu.

 class=
Koncept integriranog upravljanja driftom -Bayer AG odjel za znanost o usjevima

Projekt H2-Agrar

Projekt H2-Agrar ima za cilj identificirati potencijal i perspektive korištenja vodika u poljoprivredi. U tijeku su inovativna rješenja koja pokazuju ne samo da decentralizirana proizvodnja i uporaba vodika u poljoprivredi mogu biti ekonomski uspješni, već i kako se poljoprivreda na vodik s odgovarajućom vodikovom infrastrukturom može integrirati u cjelokupni sustav opskrbe vodikom i ,,sektorskog spajanjaʺ. Na taj se način pitanja o mobilnosti mogu obraditi pomoću traktora na vodik i moguća rješenja mobilnosti vodika mogu se demonstrirati i testirati. Koncept također uključuje prijenos lokalnih pristupa i rezultata na druga poljoprivredna područja.

 width=
H2- Agrar projekt potencijal i perspektive korištenja vodika u poljoprivredi, AGCO Fendt GmbH

S novim sustavom nagrada, DLG aktivno podržava pionirske ideje koje ,,utiru putʺ budućoj globalnoj proizvodnji usjeva. Nova nagrada usredotočuje se na tehničke mogućnosti u sljedećih 5 do 10 godina i istražuje realne šanse za implementaciju. Radujemo se što ćemo vidjeti još takvih budućih koncepata na Agritechnici 2023., koja je savršena platforma za inovacije poljoprivrednih strojeva, objasnio je Florian Schiller, voditelj projekta Digitalna poljoprivreda, DLG.

 class=
https://www.dlg.org/en/agriculture
Prethodni članakMarijana Petir i Franc Bogovič pozvali na zaštitu pčela
Sljedeći članakUz potpore i dodatne kompenzacijske mjere za sektor ribarstva
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.