Nedostatak radne snage svake godine dolazi sve više do izražaja. Pomotehničku operaciju rezidbe voćaka treba napraviti na vrijeme prije kretanja vegetacije. Sve toplije godine dovode i do sve ranijeg početka vegetacije, pa se i vrijeme za obavljanje rezidbe skraćuje. Bez kvalitetno obavljenog orezivanja ne može se očekivati optimalni urod i kvaliteta plodova.

Suvremena mehanizacija nudi odgovore i na tom području s time da je ručni rad minimaliziran na korektivne zahvate. Na taj način trebamo manje radnika i uglavnom posao može obaviti obitelj ili stalni zaposlenici na OPG-u. Radni sati se smanjuju sa 100 na 40 h. Prije sadnje je potrebno planirati visinu stabla na 80-100 cm u obliku uskog vretena. Stablo treba imati dvije provodnice. Dobri rezultati postignuti su strojnom rezidbom kod sorti jabuka Boskop, Fuji i Jonagold jer rez kod strojne rezidbe nije gladak nego „raščupan”, što potiče bolje zacjeljivanje rana. Kod glatkog reza imamo jače poticanje rasta vodopija.

Prednosti strojne rezidbe

  • -ujednačena rodnost
  • -smanjivanje alternativne rodnosti
  • -ujednačena veličina plodova
  • -olakšana berba – plodovi su na vanjskoj strani krošnje
  • -bolja obojanost plodova
  • -učinkovitija zaštita s manjim utroškom sredstava

Princip rada uređaja za strojnu rezidbu je takav da gornja strižna ploča reže stablo na visinu, dok bočne ulaze u duboko u krošnju kako ih se namjesti. Najčešća izvedba je prednji frontalni ili bočni položaj uređaja.

Modeli za zimsku rezidbu

Model standard ima ergonomski dizajniranu radnu ploču kojom se upravlja na dodir, a osiguran je i nesmetani pregled rada prema naprijed. Raspolaže horizontalnom šipkom za rezanje i šipkom za podrezivanje. Vodoravnu reznu šipku automatski zakreće prilikom nailaska na prepreku, odnosno na potporne stupove. Imaju kružne pile promjera 500-900 mm. Imaju uljni krug volumena 45 l . Brzina rada je 5 km/h. Ima 3-5 dvostrukih upravljačkih jedinica. Rad jedinice za prorjeđivanje kod ove izvedbe nije moguć.

Model comfort posjeduje hidraulički kontrolni blok i elektroničku upravljačku jedinicu. Upravljanje je središnje sa sjedala vozača. Ima i posebnu jedinicu za prorjeđivanje.

Stroj za zimsku rezidbu voćaka, Izvor Agrosad Germany

Model za zelenu rezidbu

Model za zelenu rezidbu je uređaj koji je namijenjen za rezidbu voćnjaka visoke gustoće. Najbolji se pokazao u visokim voćnjacima do 4 m visine. Greben s noževima reže granje do 4 cm promjera. Radi veće prilagodbe voćkama ima niz dodatne opreme kao što su gornji i donji greben. Može se postaviti i mali bočni vertikalni greben za bolju osunčanost i prozračivanje krošnje. Minimalna snaga traktora za rad je 50 KS. Minimalni protok ulja u hidraulici je 30-40 l/min uz tlak od 80 bara. Noseći okvir ima mogućnost podizanja u visinu 60 cm, a bočni pomak 40 cm. Bočni pomak po vertikali ide za 20 stupnjeva, zakretanje gornjeg grebena 240 stupnjeva, a unatrag 90 stupnjeva. Donji greben se može pomicati za 180 stupnjeva. Upravljanje je pomoću hidrauličkih komandi i joysticka.

Stroj za zelenu rezidbu voćaka, Izvor: Agrosad Germany
Voćarska višenamjenska platforma, Izvor; Tehmago

Višenamjenske voćarske platforme

Višenamjenske voćarske platforme služe za rad u intenzivnim nasadima za različite poslove u voćarstvu poput berbe, orezivanja, postavljanja protugradnih mreža i prijevoza boks paleta. Na njoj može raditi 8 radnika. Dužina je 5 m, a može se proširiti lijevo i desno za 1 m. Najniža pozicija je 1 m, a najviša 2,5 m. Mogu raditi na nagnutim terenima. Imaju mali radijus okretanja zbog prve i zadnje zakretne osovine čime dobivaju visoke manipulativne performanse. Mogu biti samohodne ili vučene.

Prethodni članakSoja – kultura koju sve više proizvodimo, ali što je s preradom?
Sljedeći članakPosebno izdanje traktora CLAAS ARION i AXION
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.