Među kozarima i ovčarima na našim prostorima posebno su obljubljene tzv. mobilne elektro ograde, koje se lako sele s terena na teren, shodno zahtjevima paše, no te ograde nose sa sobom i obilje problema. Valja znati da su takve ograde samo pomoć, a ne i rješenje dobrog čuvanja koza i ovaca. Uz jednog tornjaka ili šarplaninca upitnih nasljednih svojstva, u ni kojem slučaju mobilne ograde nisu zaštita od vuka, čaglja i raspuštenih pasa. Mobilna ograda samo djelomične može zamijeniti ulogu radnih pasa, hrvatskog ovčara, mađarskog pulija ili pumija. Mobilna elektro ograda ne prepoznaje ime odbjegle životinje i nikada je neće vratiti u stado. Mobilna elektro ograda, s plastičnim ili fiber stupovima, na koje su tvornički učvršćeni, različiti vodiči impulsa, a na kraju tih stupova su metalni vrhovi 13 do 15 cm, prema našim iskustvima djelomično služi samo za ogradu vrta u vlastitom dvorištu.

Mobilne elektro mreže s ugrađenim fleksibilnim stupićima

Zahvaljujući niskoj cijeni, jednostavnom rukovanju, elektro mreže sve više susrećemo na našim prostorima, postale su gotovo obljubljene. Prije svega valja znati, da te mreže nisu bezopasne, a neodgovorno priključivanje na kvalitetom upitne uređaje predstavljaju izravnu ugrozu života životinja, djece i odraslih ljudi. Praksa je pokazala da se u mrežu često zapleće jarad i janjad, koja vrlo brzo grozno skončaju od posljedica uzastopnih strujnih udara (impulsa). Zabilježeno je bezbroj groznih završetaka kućnih mačaka i pasa, srna i lanadi, lisica i zečeva. Nažalost najviše stradaju ježevi, koji bivaju privučeni mirisom životinja koje pasu i njihovim izlučevinama. Zagrize li jež dio mreže, koče mu se čeljusti, dolazi do refleksne sklupčanosti tijela što uzrokuje još bolji kontakt s elektro mrežom.

Iz dobra u zlo

Unuk naših prijatelja kozara sapleo se u elektro mrežu, baka pojurila u pomoć, grozni povici rastjerali su koze. Djed isključuje uređaj i vozi ozlijeđene pod stresom u ambulantu. Koze su se sakupljale uz pomoć susjeda dva dana po okolnim livadama. Dvije koze i pet jaradi nikad nije pronađeno. Nedavno sjedimo na terasi kozarskog OPG-a s izletničko ugostiteljskom ponudom, teku razgovori ugodni, kad odjednom vrisak i panika. Nekoliko gradske djece iz izletničkog autobusa, saplelo se u elektro mrežu. Sva daljnja događaja nije potrebno opisivati, naravno vidjeli smo i dolazak policije.

Ideja mobilnih ograda

U Australiji i na Novom Zealandu čvrste elektro ograde pokazale su izvanredne rezultate u zaštiti stada od dinga i ostalih divljih životinja, no s vremenom javlja se problem parazitologije i rezistencije parazita. Istraživanja uskoro pokazuju da je dobar vid kontrole parazita i smanjenje njihovog pritiska, pravovremena zamjena pašnjaka. Javlja se pojam upravljanje pašnjacima. Dakle, na velikim ogromnim pašnjacima ograđenim čvrstim ogradama od bodljikave žice, vrši se parcelizacija čvrstim elektro ogradama, te manje parcele dijele se mobilnim elektro ogradama na dnevne ili pašnjake od 14 dana, te prema vrsti životinja, zavisno od komercijalnih i/ili uzgojnih stada. Proizvođači elektro ograda ubrzo su uočili da širom svijeta ima bezbroj malih vlasnika koza i ovaca, te su s više ili manje odgovornosti pribjegli masovnoj proizvodnji malih mobilnih elektro ograda.

Materijal i instalacija sigurnih elektro ograda

Vodiči

""Za vodiče na čvrstim električnim ogradama, najbolje je primijeniti specijalnu čeličnu galvaniziranu (pocinčanu) žicu promjera 2,5 milimetra. S otporom od 35 Ohm-a na jedan dužni kilometar, vučne jačine 600 kg, vodiči te kvalitete imaju dugu trajnost – od 20 do 40 godina. Vodiči u obliku pletenih sajli i traka, koji su načinjeni od umjetnih vlakna, tankih nirosta i bakrenih žica moraju imati vučnu jačinu preko 100 kg i otpor od 200 do 250 Ohm-a po jednom kilometru dužine. Neizostavno umjetno vlakna u takvim pletivima moraju biti otporna na ultra ljubičasto zračenje, te na visoke i niske temperature. Boja pletenih vodiča mora biti prilagođena spektru vidljivosti životinja, a ne čovjeka.
Napomene: vodiči koji imaju dva izvora energije moraju biti na udaljenosti od najmanje 10 metara. što je veći promjer vodiča, otpor je manji. Svaki od vodiča zahtjeva tipičan izolator, nema univerzalnih. Najbolji su keramički, u svakom slučaju visoke kvalitete i garancije, otporni na UV, visoke i niske temperature, nelomljivi, s pocinčanim metalnim dijelovima. Pozor: Gumeni izolatori iz neetabliranih izvora ne mogu zadovoljiti nikakve uvjete. Dobar i trajan spoj gume i metala danas je vrlo skup, a cijena gume za trajan izolator danas je otišla u nebo, ne kupujte na sajmištima nikave izolatore ma kako oni lijepo i solidno izgledali.

Stupovi – nosači vodiča i izolatora

Neka budu od vama dostupnih vrsta drva tj. od onih od kojih se rabe tradicionalno u vašem kraju, stupovi za vinograde. Dobri su i stupovi od četinjača, koji su obrađeni volmanitnim solima. Krajnje stupove i stupove na uglovima ograđenih parcela moramo dodatno učvrstiti, kako bi vodiči ostali što bolje i što duže maksimalno napeti. Kod mobilnih elektro ograde valja posebno posvetiti pažnju stabilnosti stupova na uglovima. Prošećite i pogledajte stupove u urednim i lijepim vinogradima, jednostavno zar ne?

Izbor uređaja – elektro pastira

Za kratkodlake i osjetljive životinje kao krave, svinje, konje i koze na normalnim, ne izrazito suhim, kraškim površinama, pri ogradama dužine do 1000 metra, s malom obrašćenošću biljem, snaga impulsa ili energija pražnjenja uređaja ne mora biti veća od 4 J (kratica Joule), dok za manje osjetljive životinje koje su zaštićene vunom (ovce) uređaj mora imati snagu impulsa najmanje 6 J. Ukupna dužina svih vodiča na ogradi i njihov ukupan otpor u Ohm-ima, veća zaraslost travama i ostalim biljem, te suhoća terena zahtijevaju uređaje s impulsom većim od 8 J. Uvijek je bolje koji Džul više ili Džul manje. Bilo da se radi o uređaju koji se priključuje na izmjeničnu struju ili na mokri akumulator, mora se obratiti pažnju samo na izlaznu snagu impulsa u Džulima. Sve ostale podatke kojima Vas pune trgovci zanemarite. 

Solarni paneli i vjetrenjače

Dobar i siguran izvor energije za uređaj elektro pastira mogu biti solarni paneli i/ili vjetrenjače, koji služe za dopunu mokrih akumulatora. Mali mobilni uređaj s ugrađenim solarnim panelom nije obzirom na noć ili nevrijeme neko ozbiljnije rješenje.

Uređaj na suhe baterije

Uobičajena snaga impulsa kod uređaja sa suhim baterijama je svega 0,1 do 0,3 J. Ovi uređaji imaju primjenu kod vrlo kratkih ograda, kratko vrijeme samo za osjetljive životinje.

Uzemljenje

Najvažniji čimbenik potpune ispravnosti rada, koji isto tako omogućava i masimalnu snagu impulsa je uzemljenje. Osnovno pravilo uzemljenja: „Po jednom Džulu energije impulsa, jedan metar uzemljenja u trajno vlažnom tlu na dubini od 0,60 do 0,8 metara“. Sastavni dio dobre elektro ograde je i uređaj za zaštitu od groma, posebno pri metalnim vodičima na ogradi. Uzemljenje elektro ograde ne smije biti spojeno na uzemljenje objekta za stanovanje ili na vodovod. Pri trajnim ogradama, na suhim terenima po tlu uz stupove čitavom dužinom ograde polaže se žica i dodatno uzemljuje na nekoliko prikladnih mjesta. Takvo dužno uzemljenje mora biti spojeno na osnovno uzemljenje koje se nalazi u blizini uređaja. Dobar uređaj mora vidljivo i stalno pokazivati ispravnost ograde tj. uzemljenja. Na elektro ogradama susrećemo spojeve od različitih metala. Spojevi različitih metala skloni su oksidiranju i valja ih češće kontrolirati.

"" 

Prethodni članakStare sorte krušaka
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.