30. rujna 2023. godine, 24 orača iz 12 županija odmjerilo je snage na 19. državnom natjecanju u oranju koje se održalo u Poreču.

U organizaciji Hrvatske udruge za organizaciju natjecanja orača (HUONO), Istarske županije, Grada Poreča i Ministarstva poljoprivrede održalo se 19. državno natjecanje u oranju. Državni tajnik pri Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak naglasio je kako je ova godina veliki izazov za poljoprivredu i hrvatske poljoprivrednike, puna nepogoda i tržišnih poremećaja.

Ministarstvo poljoprivrede reagira pravovremeno svojim mjerama prema poljoprivrednicima. Ljubav i tradicija prema zemlji okupila nas je ove godine u Istri gdje slavimo poljoprivredu kroz natjecanje u oranju, koja je postala vodeća ruralna manifestacija u Hrvatskoj, istaknuo je Majdak. Iako nisam znao da natjecateljsko oranje ima toliko elemenata ocjenjivanja, svjestan sam važnosti samog oranja u poljoprivredi i ponosan sam na sve naše poljoprivrednike. Tu su i naši brojni istarski poljoprivredni proizvodi i naše istarsko govedo – boškarin koji predstavljaju simbol Istre u zemlji i u svijetu, rekao je župan Istarske županije Boris Miletić.

Gradonačelnik Grada Poreča Loris Peršurić istaknuo je kako je ponosan, ne samo na gradski turizam, gospodarstvo i sport, već i na poljoprivredu koju njeguju u ovom kraju.

Uz brojne poljoprivredne manifestacije, poljoprivredne škole i institute te mnoga ulaganja u poljoprivredu, čast nam je da smo mogli ugostiti državno natjecanje u oranju, kazao je Peršurić.

Parcela na kojoj se održalo natjecanje

Velika zajednica i stjecanje iskustva

Natjecanja kod nas i u svijetu su prije svega simbol za obitelj, prijateljstvo i druženje. Oračka udruženja su velika zajednica koja stvara mali krug velikih ljudi. Iskustvo sudjelovanja na Svjetskom natjecanju oračima donosi nove vidike, poznanstva, znanja i želje te potiče vrijednosti koje trebamo njegovati, istaknula je predsjednica HUONO-a Morana Tomičić.

Pobjednici su Goldašić i Martinović

Natjecalo se 24 orača – 12 u kategoriji plugova ravnjaka i 12 u kategoriji plugova premetnjaka.

Prvo mjesto u kategoriji ravnjaka osvojio je Željko Goldašić iz Karlovačke županije. Drugo mjesto pripalo je Davidu Aleksi iz Vukovarsko-srijemske, a treće Mihaelu Sklizoviću iz Osječko-baranjske županije.

Prvo mjesto u kategoriji premetnjaka osvojio je Josip Martinović iz Koprivničko-križevačke županije. Drugo mjesto pripalo je Domagoju Vuku iz Krapinsko-zagorske, a treće Goranu Šebalju iz Virovitičko-podravske županije.

Pobjednik natjecanja iz svake kategorije ostvario je pravo sudjelovanja na Svjetskom natjecanju u oranju koje će se sljedeće godine održati u Estoniji. Ekipno je pobijedila Koprivničko-križevačka županija. Natjecatelje i njihovo oranje ocjenjuju certificirani suci koji sagledavaju više parametara. Svaka županijska udruga imenuje po dva iskusna i stručna suca sposobna pratiti orače kao treneri. Prilikom ocjenjivanja se ne ocjenjuje brzina, nego kvaliteta oranja. Suci ocjenjuju sljedeće elemente: otvaranje prve brazde, naor, sjetveni sloj, ulaze i izlaze parcele, razor, pravac. Natjecanje se odvija po pravilima Svjetske oračke organizacije (World Ploughing Organization).

Okupljeni posjetitelji prate natjecanje

Izvor: Hrvatska udruga za organizaciju natjecanja orača

Prethodni članakKombajni za bundeve
Sljedeći članakKoji su izazovi novih genomskih tehnika u poljoprivredi?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.