Nabavka kosilica i uređaja za košnju je, s obzirom na brojne parametre koje treba sagledati, zahtijevan zadatak. Odabir ovisi u mnogome i o tome hoće li kosilice biti upotrebljene za održavanje manjih ili većih okućnica. Zatim, jesu li za potrebu spremanja stočne hrane, je li teren ravan ili nagnut, koji je broj otkosa kao i o puno drugih pitanja.

Odabir kosilice je sve samo ne lagan zadatak te se pored brojnih pitanja postavlja i pitanje koliko investirati u kosilicu te kako taj trošak smanjiti.

Brza i kvalitetna košnja sa što manje gubitaka

Način držanja životinja izravno utječe na stupanj razvoja mehaniziranosti određenog gospodarstva i vrstu strojeva koji se upotrebljavaju za spremanje stočne hrane. Držanje životinja na otvorenom (pašnjaci) tijekom većeg dijela godine znatno reducira potrebu za nabavkom skupih strojeva i priključaka koji se koriste za pripremu i distribuciju hrane. Za spremanje krme uz što veću dobit potrebna je visokoučinkovita mehanizacija i proizvodnja visokokvalitetne krme na što većim površinama. Cilj je postići visoki učinak uz što manje onečišćenje krme tlom i što manje mehaničke gubitke hranjivih tvari. Način kako se sprema stočna hrana definira linije strojeva koje će se koristiti za sakupljanje i spremanje stočne hrane. Za poljoprivredna gospodarstva različite su potrebe kod nabavke mehanizacije. Ona ovise o njihovoj veličini, opremljenosti, topografskom položaju, klimatskim uvjetima, tipu tla, regionalnoj strukturi.

 Vrlo je bitno prije nabavke kosilice provjeriti postoje li u svojoj sredini, gdje se obavlja košnja, određene udruge poljoprivrednika koji omogućuju zajedničko korištenje strojeva. S tim izborom se mogu postići velike uštede kod nabavke kosilice, odnosno postići kupovina znatno skuplje kosilice koja ima veliki eksploatacijski učinak. U odabiru mehanizacije bitan je i broj otkosa. U nekim državama se prva košnja najčešće prepušta profesionalnim davateljima usluga. Ostale obavljaju sami poljoprivrednici s vlastitom mehanizacijom koja nije uvijek optimalna. Pri odabiru kosilice važno je da kosilice imaju sljedeće odlike:  brza i kvalitetna košnja sa što manje gubitaka, pri čemu otkosi trebaju biti dobro razdvojeni zbog tragova kotača traktora.

Kosilice se moraju dobro prilagođavati na neravnine tla i blago nagnute terene. Za ostale veće nagibe se koriste posebne izvedbe traktora. Kako kod svih priključaka tako i kod standardnih kosilica je poželjno da priprema za rad bude što kraća te jednostavno održavanje.

traktorska kosilica
Oscilirajuća kosilica

Oscilirajuće i rotacijske kosilice

S obzirom na tehniku košnje, osnovna podjela kosilica je na oscilirajuće kosilice i rotacijske kosilice. Za košnju trave, leguminoza i djetelinsko-travnih smjesa (DTS) koriste se dva osnovna tipa strojeva: oscilirajuće i rotacijske kosilice. Pri njihovoj nabavci treba posebno paziti na sljedeće karakteristike: brza i nesmetana košnja u svim smjerovima; čisti rez i što manje onečišćenje krme zemljom; siguran rad na nagibima; kratko vrijeme pripreme stroja i lako održavanje, eksploatacijska pouzdanost stroja, rijetka pojava kvarova; visoke radne brzine; ostvarivi radni učinak i povoljna cijena nabave.

Kod oscilirajućih kosilica radni organ je režući aparat ili greben. Sastoji se od pokretnih i nepokretnih dijelova. U nepokretne dijelove pripadaju: greda, prsti, proturežuće pločice (kontra noževi), pritiskivači i pločice trenja. Pokretni dio režućeg aparata ili kosa u užem smislu se sastoji od nosača na kome su pričvršćeni noževi. Greda nosi sve ostale dijelove režućeg aparata. S unutrašnje strane grede se nalazi unutrašnja papuča sa skupljačem otkosa. Unutarnja strana grede je šira, a vanjska uža. Prsti ili palci su postavljeni sa prednje strane grede. Izrađuju se od najčešće od čelika. Zadatak im je da razdjeljuju biljnu masu, čime potpomažu njeno odsijecanje, nose kontra noževe i zaštićuju režuće dijelove. S gornje strane prst ima produžetak ili jezičak, koji štiti kontra nož, sa strane ima krila, kojim se oslanjaju jedni na druge (radi održavanja razmaka između vrhova).

Kontra noževi odnosno proturežuće pločice predstavljaju nepokretni krak škara. Izgrađuju se od čelika visoke tvrdoće. S bočnih strana imaju oštrice koje mogu biti glatke ili češće nazubljene. Pritiskivači ili žabice imaju zadatak da sprečavanju izdizanje kose (noževa) pri osciliranju te su izgrađuju uglavnom od čelika. Pločice trenja imaju zadatak da ne dozvole povijanje kose prema nazad, pod pritiskom biljne mase. Noževi ili segmenti predstavljaju pokretni krak škara. Izrađuju se od čelika visoke tvrdoće. Trapeznog su oblika sa oštricom sa obje bočne strane. Oštrica je izvedena s nagibom od 20° ± 2°. Oblikovana je s gornje strane. Noževi su debljine 2 mm. Oštrica može biti glatka za potrebe košnje zelenih biljaka i nazubljena kod košnje suhih biljaka. Standardan razmak između noževa, kao i hod noževa je 76,2 mm.

Oscilirajuća kosilica ima na gredelju uređaj s prstima ili uređaj s dvostrukim noževima. Kod uređaja za rezanje s prstima organi su za rezanje oscilirajući noževi, a kao protupločice služe nepokretni prsti. Noževi savijaju stabljiku do prsta i u tom položaju je odrežu. Prema tome, razmak između prstiju uređaja za rezanje određuje visinu reza. Oscilirajuće kosilice izrađuju se u tri osnovne izvedbe razmaka prstiju: za visoki, srednji i niski rez. Kod svih triju konstrukcija koristi se kosa sa standardnom širinom noža od 76,2 mm, što je ujedno njegova dužina hoda.

Noževi imaju trapezasti oblik (širina baze 76,2 mm), a kao protupločica služe nepokretni prsti. Noževi savijaju zelenu biljku do prsta i u tom je položaju odrežu. Prema tome, razmak između prstiju uređaja za rezanje određuju visinu košnje. Prema ISO i DIN standardima, postoje uređaji za visoki, srednji i niski rez. Visoki rez postiže se razmakom simetrala prstiju od 76,2 mm, srednji rez razmakom 50,8 mm i niski rez razmakom 38,1 mm. Kod svih triju navedenih konstrukcija hod noža je 76,2 mm. Da bi se ostvario čisti rez, srednja brzina noževa iznosi 2 do 3 m/s. Preporučena brzina kretanja kosilice treba biti 8 km/h. Pri većim brzinama kvaliteta košnje opada pa na polju ostaju nepokošena mjesta.

Za visoki ili normalni rez razmak između prstiju jednak je širini noževa, tj. 76,2 mm. Koristi se pri košnji livade s mnogo visokih trava, lucerne, djeteline i općenito tamo gdje niski rez onemogućen neravnom podlogom. Kod niskog reza broj prstiju je dvostruko veći, pa na jedan nož dolaze dva razmaka prstiju, a u srednjeg reza na dva noža tri među razmaka prstiju. Kosilice s niskim rezom treba koristiti na dobro njegovanim livadama, s ne previše gustom travom, jer lako nastaje zagušenje između prstiju i noževa. Takve kosilice upotrebljavaju se npr. pri košnji planinskih livada. Kosilice za srednji rez ili univerzalne kosilice najbolje će poslužiti za raznovrsne uvijete pa i za košnju žitarica.

Kako bi se osigurao kvalitetan rez režućeg aparata, noževi u radu trebaju imati određeni položaj prema prstima, odnosno kontra noževima, što predstavlja registar kose. Kod visokog reza nož se kreće od sredine jednog prsta do sredine idućeg prsta, pri čemu jedanput obavlja operaciju rezanja. Kod srednjeg reza neparni nož se pomiče od sredine jednog prsta preko idućeg do sredine među prostora između drugog i trećeg, pri čemu jedanput siječe biljku. Pri povratku obavlja dva puta sječenje. Parni noževi imaju suprotno kretanje. Znači da svi noževi ne sijeku u isto vrijeme, pa su otpori pravilnije raspoređeni. Kod niskog reza nož se kreće od sredine jednog, preko drugog do sredine trećeg prsta (i kontra noža) pri čemu dva puta obavlja rezidbu.

 Kosilice s prstima su za svakodnevnu košnju zelene krme, izrađuju se sa zahvatom uglavnom od 1,5 do 2,1 m i zahtijevaju malu pogonsku snagu po jednom metru zahvata (1,8 – 3,7 kW). Srednja linearna brzina noža u granicama je od 2 – 3 m/s, a radne brzine kreću se od 5 do 8 km/h. U radu su osjetljive na neravnine tla, kao i na skrivene zapreke. Površina preko koje prelazi režući aparat pri brzini od 8 km/h, nije sva pokrivena, pa stabljike koje se nađu na toj površini ne bivaju pokošene, već prstima nagnute naprijed i kod povratnog kretanja budu pokošene jer se u tom trenutku nalaze na drugoj površini. Uslijed toga, visina reza kod tih stabljika je veća.

Ako se promatra pogon uređaja za rezanje na gredelju može biti: mehanički (od pogonskog vratila traktora, preko ekscentra i pogonske motke, kod čega se nastoji postići brzina kretanja noža 2,5 m/s), zatim hidraulični (od posebnog hidrauličnog motora, pri čemu su uobičajene brzine kretanja noževa oko 3 m/s).

Kako bi uređaj za košnju kvalitetno obavljao rezidbu potrebno je redovito održavanje. Korištenjem tupih noževa povećava se otpor rezanja, ostaje nejednolična strn i ostvaruje se manji učinak.

traktorska kosilica
Rotacijska kosilica

Rotacijske kosilice dolaze u dvije izvedbe: s bubnjem (s gornjim pogonom) i s tanjurima (s donjim pogonom). Rotirajući tanjuri ili bubnjevi rade bez proturežućih pločica, a za dobro rezanje potrebna je obodna brzina noževa koja se kreće od 60 do 80 m/s. Prva izvedba ima dva ili više bubnjeva koji rotiraju oko vertikalne osi. U donjem dijelu bubnja pričvršćeni su noževi koji rotiraju zajedno s bubnjem. Visina košnje prilagođava se međusobnim razmakom klizne ploče i noževa. U odnosu na oscilirajuće kosilice manje su osjetljive na zastoje u radu zbog kamenja i drugih prepreka. Veća masa kosilice omogućuje samo prednje i stražnje priključenje na traktor. Novije izvedbe zahtijevaju pogonsku snagu od minimalno 7 kW/m radnog zahvata.

Rotacijske kosilice s tanjurima posjeduju rotirajuće ploče s noževima, a pogon dobivaju preko zupčaničkoga prijenosa smještenog u nosećem kućištu ispod tanjura. Nema zagušenja i dobro režu pri radnoj brzini od 12 km/h, imaju manju masu pa novije izvedbe traže pogonsku snagu od minimalno 6 kW/m radnog zahvata. Kod obje izvedbe zbog velike obodne brzine bubnjeva/tanjura s noževima postoji opasnost od odbačenoga kamenja pa kosilice moraju imati odgovarajuću zaštitu. Traktorske kosilice mogu biti u izvedbama kao prednja nošena i stražnja nošena kosilica.

traktorska kosilica
Stražnja nošena kosilica

(nastavlja se)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje