Berba kupusa se na malim površinama uglavnom obavlja ručno, međutim kronični nedostatak radne snage iziskuje i u ovom segmentu proizvodnje promjene. Glavice se beru u punoj zrelosti tj., kada su kompaktne i ne ugibaju se pod pritiskom prsta.

Procjena može biti i na bazi veličine s obzirom na sortu. Produženje berbe i kišovito vrijeme doprinose pucanju i pojavi bolesti, osobito alternarije. U fazi berbe se treba odstraniti nekoliko vanjskih listova koji mogu prouzročiti kvarenje.

Berba se na malim površinama uglavnom obavlja ručno, Foto freepik.com

Na raspolaganju stoji više tipova i modela uređaja koji su prilagođeni za srednja i velika poljoprivredna gospodarstva.

Berači za srednje velike OPG-e

Prednji dio čini kotač s gumiranim lopaticama koji prihvaća glavice zelja i primiče ih uvlačećim trakama. One na sebi imaju udubljenja koja ih zahvaćaju i izvlače iz zemlje. Korijen zelja je relativno plitak i lako se vadi. Glave se podižu u koso na traci.

Berači kupusa za srednje velike OPG-e, Izvor fotografije; Grapak d.o.o., Asalift

Na sredini s donje strane se nalazi nož odnosno dva diska koji odsijecaju zadebljalu stabljiku. Laganim pritiskom otpada i vanjsko lišće koje putuje po traci do gornjeg valjka. Ujedno izbacuje preostalo lišće dok glave odgurava do duže trake. Uz nju se nalaze radnici koji ih uzimaju, dodatno čiste i ubacuju u koševe na zadnjoj hidraulici traktora ili se pune u posebni spremnik. Prazni se hidrauličkim podizanjem i istresanjem u prikolicu. Neki modeli imaju dodatnu nasuprotnu traku koja glave odnosi izravno u prikolicu.

Dugačke pokretne trake imaju hidraulički pogon preko instalacije iz traktora. Služe za berbu: tikvica, krastavaca, paprike, patlidžana, salate, itd. čime se smanjuje udio fizičkog rada i transporta. Kotači se prilagođavaju širini reda., Foto Maričević, Spapperi

Uređaj za odsjecanje, uvlačenje i djelomično čišćenje glava kupusa

Uređaj je pogonjen traktorom snage 125 KS. Potreban broj okretaja priključnog vratila je 540 o/min. Radna širina je 4 m dok je transportna 33 m. Za mehaniziranu berbu već kod sadnje treba planirati minimalni razmak redova od 60 cm. Kapacitet berbe ovisi o uvjetima rada i kreće se oko 10 ha na dan.

Samohodni kombajn za kupus

Samohodni kombajni za kupus namijenjeni su za poljoprivredna gospodarstva s velikom proizvodnjom.

Samohodni kombajn za kupus, Foto: tehnological inovations in the fields,model Romaine tvrtke Taylor Farms

Nakon vađenja i čišćenja glave odlaze vertikalnim transporterom na traku koja se može skraćivati i produživati. Trake i boksovi za prihvat glava su gumirani radi smanjivanja oštećenja osobito kod konzumnog kupusa. On je osjetljiviji na vanjske utjecaje(udarce) i pakira se u kartonske kutije ili mrežaste vreće. Industrijski kupus za kiseljenje ide odmah na preradu i manje je zahtjevan u berbi.

Prethodni članakVišegodišnje sitnozrnate mahunarke – što i kad sijati?
Sljedeći članakDalmatinski med postao 51. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.