Prema podacima Centra za vozila, u Republici Hrvatskoj je u protekloj 2022. godini novoregistrirano 1015 komada novih traktora. To je za 47 traktora, odnosno 4,4 % manje nego u prethodnoj 2021. godini, ali i za 33 traktora, tj. 3,4 % više nego u 2020. godini. Podatke koje objavljujemo poslao je Franjo Dominković, dopredsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u RH.

Pad prodaje su zabilježili brandovi koji su najznačajnije zastupljeni na tržištu u Hrvatskoj, kao npr. John Deere, Claas, Case, New Holland i Same. Porast su ostvarili Lamborghini koji je sa 142 traktora najprodavaniji traktor u Hrvatskoj u protekloj godini. Osim njega i traktori AGCO grupacije, Valtra, Fendt i Massey Ferguson.

Lamborghini je najprodavanija marka traktora u protekloj godini u Hrvatskoj

Relativno dobra prodaja novih traktora

Relativno dobra prodaja novih traktora u RH u protekloj godini rezultat je zaostalih ranijih narudžbi koje su zbog dugih rokova isporuke (Covid 19 i manjak nekih dijelova) registrirani u protekloj godini. Također i potpora iz EU fondova koja je zbog dugih rokova obrada ostvarena i potaknula prodaju (posebno traktora manjih snaga) u prošloj godini. Također, u protekloj godini još nije bio prisutan pad investiranja u poljoprivrednu mehanizaciju unatoč značajnom porastu cijena i recesiji.

Kako je s našim susjedima?

Je li u Austriju i Sloveniju već stigao poremećaj na tržištu poljomehanizacije i očekuje li se i u nas sa zakašnjenjem? U Austriji je naime ostvaren pad prodaje novih standardnih traktora s 6013 komada, koliko je prodano u 2021.g., na 4566 traktora u protekloj godini odnosno za 1447 komada ili čak za 24 %. Pad prodaje u Austriji su imali Steyr, New Holland, John Deere, Claas, Fendt, Linder i Deutz koji zajedno čine 73,6 % tržišta traktora u Austriji.

Porasla prodaja quadova

U RH je u protekloj godini porasla prodaja quadova koji se registriraju kao traktori. Ukupno ih je novoregistrirano 2015 komada, dvostruko više nego traktora! Turistička privreda puno više investira nego poljoprivreda. Zato je logično više quadova novonabavljeno u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Naime, u protekloj je godini nabavljeno više quadova nego traktora u Zagrebu i Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, ali i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Porasla je prodaja quadova

Rabljeni traktori – za male i mlade

Što se pak tiče rabljenih traktora, oni se u RH još uvijek traže, pretežno za male i mlade poljoprivrednike. Novonabavljeno, odnosno promijenilo je vlasnike u RH u protekloj godini 3699 rabljenih traktora. To je 3,64 puta više nego novih. Istina, u protekloj je godini rabljenih traktora kod novih kupaca manje za 286 komada, tj. za 7 %.

Kad se uzme broj prodanih-uvezenih-nabavljenih na EU tržištu i uvezenih starih traktora od 01.01.2014. do 31.12.2022.g. od sveukupno 21812 komada, proizlazi da je to za isto razdoblje 3 puta više nego novoregistriranih (novonabavljenih) kojih je prodano 7415 u RH.

Budući da su u masi rabljenih traktora vlasnike promijenili i oni stariji od 50 godina, a sve poticano i s EU potporama za male i mlade, logično je da oni neće značajnije povećati poljoprivrednu proizvodnju u RH, već će za pet godina promijeniti vlasnike. Na tu se problematiku već više puta ukazivalo. Ostaje nada da se u razdoblju nove EU potpore 2023. do 2027.g. neće biti moguće nabavljati i za to dobivati potpore za neograničeno stare traktore i drugu mehanizaciju i opremu.

Što se pak tiče tog novog razdoblja, odnosno Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.-2027. za provedbu kojeg se trenutno pišu pravilnici, neizvjesno je mogu li se u ovoj godini očekivati natječaji.

Prethodni članakProljetna sjetva ratarskih kultura
Sljedeći članakPrhke limun kocke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.