Nakon služ­benog pred­stavljanja na posljednjoj Agritehnici nova brza pneumatska precizna sijaćica Precea tvrtke Amazone stigla je i na hrvatsko tržište. Ova svestrana pneumatska sijaći­ca dizajnirana je za sjetvu na­kon oranja ili izravnu sjetvu. Odlikuju je vrhunski standar­di u pogledu visoke točnosti i radne brzine, s izraženom svestranošću i prilagodljivošču različitih usjeva, kao i izvan­rednom lakoćom uporabe. Na tržištu je dostupna u dva os­novna modela, Precea 3000 s fiksnim okvirom i radnom ši­rinom od tri metra te Precea 4500-2 s teleskopskim okvi­rom i radnom širinom od 4,5 metara. Dodatni naglasak po­nude Amazone je model Pre­cea 3000-A koji integrira QuickLink sustav brzog spajanja na kombinaciju rotacijskog kultivatora i rotacijske drlja­če.

Precizna sjetva

Nadzor doziranja sjemena povjeren je naprednoj tehnologiji Isobus pomoću koje se može upravljati preko Ama­zone AmaTron 4 i AmaPad kućnih terminala ili drugog kompatibilnog Isobus ter­minala. Precea sijaćicu ka­rakterizira prije svega, osim inovativne gnojidbe, novi distribucijski sustav u kojem su svi elementi optimizirani radi maksimalne preciznosti, od selekcije do implantacije sjemena. Zapravo, ,,srce” Precee potpuno je novo, to jest njegov postupak odabira, ko­ji se provodi u jedinicama za doziranje, gdje se rad sustava temelji na nadtlaku stvorenom strujom zraka turbine. Sjeme koje izlazi iz spremni­ka stiže ispred selektorskog diska koji hermetički zatva­ra dozirnu jedinicu, vodi sje­me prema ispušnom kanalu i eliminira svaki višak pomo­ću tri čistača sjemena, osigu­ravajući tako ujednačeni raz­mak sjetve.

Optički senzor, smješten iznad kanala za izbacivanje, neprestano nadgleda protok sjemena tako da se bilo kakvi nedostaci ili preklapa­nja u redovima prikazuju na priključku traktora te se au­tomatski ispravlja. Osim to­ga kod sijačica Precea 3000 i Precea 4500-2 moguć je iz­bor mehaničkog ili električ­nog pogona, dok je u inači­ci 3000-A dostupan samo s električnim pogonom. Treba imati na umu i nisku potroš­nju energije distribucijskog pogona zahvaljujući poseb­nom dizajnu rotirajuće tlač­ne komore koji jamči viso­ku energetsku učinkovitost. Amazone je u ovoj sijaćici našao rješenje i za traktore s mehaničkim mjenjačem, ko­ji omogućuje brzinu kreta­nja do 12 kilometara na sat, ugradnjom fleksibilnih oso­vina umjesto tradicionalnih prijenosnih lanaca. Prijeno­sni lanci imaju tendenciju osciliranja pri velikim brzi­nama, što negativno utječe na uzdužnu raspodjelu sje­mena. Ova inovativna teh­nologija omogućava modelu 3000 A s električnim pogo­nom preciznu sjetvu pri brzi­ni od 15 km/h. PreTeC sustav za sjetvu osigurava pritisak ulagača sjemena od 220 ki­lograma, s mehaničkim prilagođavanjem ili 400 kilo­grama s hidrauličnim te je izvrstan, kao što je spome­nuto, za sjetvu nakon oranja, ali i za sjetvu nakon malčera te izravnu sjetvu. Otvara­nje tla obavlja jedinica s dvo­strukim diskom, nakon čega se kad sjeme padne u ze­mlju, brazda zatvori V valjcima za zgrtanje sjemena.

Uštede gnojiva 25 %

Svaki pojedinačni spremnik za sjeme kapaciteta je 55 li­tara i opremljen je senzorom razine punjenja. Osim toga, Precea može biti opremlje­na spremnikom za gnojiva, također opremljenim sen­zorom razine, koji, ovisno o modelu, ima kapacitet 950 ili 1250 kilograma. Gnojivo se raspodjeljuje prema istoj tehnologiji kao i sjeme, a do­ziranje gnojiva upravlja se prikladnim Precis sustavom putem SmartCenter-a, uz mogućnost jednostavne iz­mjene željene količine unosa po hektaru izravno s termi­nala, ili automatski korište­njem (ako je dostupno) preko karata primjene. Osim toga, moguća je i opcija ugradnje mikrogranulatora zapremine 17 litara, koji raspodjelju­ju mikrogranule izravno za­jedno sa svakom sjemenkom i kontroliraju se pomoću Isobusa. Vodeći računa o zašti­ti okoliša i uštedi na troško­vima gnojidbe Amazone je u Precea sijaćice implementi­rao novu FertiSpot tehnolo­giju.

Jedinica za raspodjelu gnojiva ne rasipa gnojivo duž cijele otvorene brazde za ulaganje sjemena, nego gnojivo dozira u „porcijama” s milimetarskom preciznošću na mjestima na kojima je ulo­ženo sjeme. Precizno pozicioniranje gnojiva u području zrna osigurava bolju upora­bu hranjivih sastojaka, što je povezano s većom dostupnošću biljke i omogućava sma­njenje ukupne količine gno­jiva koje se primjenjuje po hektaru. Istraživanja i testo­vi provedeni na Sveučilištu u Kölnu, tvrdi njemački proi­zvođač, daju početne progno­ze uštede gnojiva od oko 25 posto, a sa sličnom razinom prinosa.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVÄDERSTAD TEMPO – nenadmašna preciznost
Sljedeći članakMinistarstvo poljoprivrede je objavilo Javni poziv srednjim školama za sudjelovanjem u izložbi – “Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!”
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.