Mrkva je kultura koja će najbolje uspijevati u umjereno toplim područjima s umjerenom vlagom. Pritom je vrlo dobro to što je dosta otporna na niže temperature. To nam pruža mogućnost dosta ranog uzgoja, odnosno odabira jesenskog roka sjetve (rujan, listopad) ili zimskog roka sjetve (prosinac, siječanj, veljača). Iako sjeme mrkve može proklijati na 3 – 4 °C, ipak treba računati da to nije optimalna temperatura. Naime, optimalna temperatura za rast i razvoj mrkve je 15 – 20 °C. Uz to možemo napomenuti da mlade tek niknule biljčice mogu kratko izdržati nalet mraza i temperature od -4 °C. Ipak ne računajte na to kao na normalne uzgojne uvjete.

Ako mrkvu želite posijati u zimskom roku, ove godine to možete učiniti u niske i poluvisoke tople tunele. Plastenici i staklenici nisu prikladni zato što mrkva ima relativno dugu vegetaciju, pa bi predugo zauzimala prostor a ne bi se toliko financijski isplatila. Mrkva kao kultura može biti dobro isplativa manjim proizvođačima, vrtlarima hobistima, početnicima i vrtlarima na njihovim okućnicama. Ti mali proizvođači ne očekuju preveliku dobit, odnosno najveća je dobit ta što imaju povrće za vlastite potrebe.

Mrkva se vrlo dobro čuva u trapovima, no, puno je bolja i sočnija svježa. Zato je mrkvu svakako dobro sijati u male plastične tunele ili topla klijališta. Male klijališne prozore možete kupiti u specijaliziranim trgovinama ali i u većim marketima.
Kao kultura, mrkva na većim površinama treba više pažnje i planskog uzgoja, ali i za manje vrtove ne treba zanemariti neke temeljne čimbenike.
Uzgaja se u plodoredu, što znači da treba voditi brigu o predkulturi i uzgojnom mjestu. Sije se na površine gdje su prije nje bile kulture gnojene stajnjakom i nisu bile zakorovljene. Kao najbolji predusjev možemo spomenuti rajčice, kupus, krumpir, papriku, mahunarke (grašak, grah). Ako se mrkva sije kao kasni usjev, često će biti postrna kultura iza ranog krumpira ili graška. Kao prethodni usjev mrkva će biti dobra za sve druge kulture.

Za uzgoj mrkve u zaštićenu prostoru odaberite rane sorte. Mrkva Amsterdamska – rano će razviti lijepe narančasto crvene korijene srednje veličine, ako ju uzgajate u toplim tunelima.

Priprema tla

Priprema mora biti dobra ako želite dobar i kvalitetan urod. Korjenasto povrće voli rahlu zemlju kako bi korijeni bili lijepi i ravni, pa zato i za mrkvu treba pripremiti rahlu gredicu. Dodajte treset, a dobar je i pijesak. Uz to možete dodati i 1 – 2 kg zreloga stajnjaka na četvorni metar.

Sjetva

U redove razmaka oko 20 cm. Kada biljke prorijedite, ostavite razmak među biljkama 5 – 8 cm. Ako ćete mrkvu uzgajati u širim tunelima, sjetva može biti u trake a razmak među njima je 50 – 60 cm. Gredicu poslije sjetve lagano zalijte odstajalom vodom. Ako je temperatura u tunelu 18 – 20 °C, mrkva bi mogla niknuti za 15 – 20 dana, a na nižim temperaturama nicanje je razmjerno sporije.

Prethodni članakMatična mliječ
Sljedeći članakNaredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2010
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.