Vrijeme je sjetve ozimih strnih žitarica, pa ćemo prikazati koje mogućnosti proizvođači imaju za suzbijanje korovnih vrsta u ovom roku. Cilj integriranog suzbijanja korova u bilo kojoj poljoprivrednoj kulturi, pa tako i u ozimim žitaricama, jest objediniti i sustavno primijeniti (ciljano) sve raspoložive mjere u borbi protiv korova.
Iako u ozimim žitaricama proizvođači imaju relativno zadovoljavajući izbor dostupnih herbicidnih pripravaka, nikako se ne smiju zaboraviti ostale mjere borbe kojima se može puno učiniti u racionalizaciji primjene herbicida. Zapravo se intenzivnom primjenom herbicida izgubila važnost preventivnih i ostalih nekemijskih mjera borbe, a što uvijek mora biti korak ispred primjene herbicida. Preduvjet uspješnog suzbijanja korova je svakako zadovoljavajuća provedba agrotehničkih mjera poput pridržavanja plodoreda, sjetve čistog sjemena, optimalnog roka sjetve, pravovremene i kvalitetne obrade tla s optimalnom gustoćom sklopa te uravnoteženom gnojidbom. To je posebice interesantno kod usjeva gustog sklopa (strne žitarice) gdje kod kvalitetno obavljenih agrotehničkih mjera usjev može nadvladati korov pa ga čak i nije potrebno suzbijati. Dodatno, poznavanjem biologije, ekologije i morfologije te štetnost pojedine korovne vrste, značajno se može unaprijediti suzbijanje korova i posljedično racionalizirati primjena herbicida.
Rezistentnost korova na herbicide
S obzirom da se u usjevima gustog sklopa (strne žitarice) za razliku od okopavinskih usjeva, direktno suzbijanje korova isključivo obavlja primjenom herbicida, posebno naglašavamo važnost „pametne“ aplikacije i čuvanje što duže na životu pojedinog herbicidnog pripravka. Jednostranim pristupom (ne provođenje preventivnih mjera, monokultura, ponavljanje istog herbicida i grupe herbicida istog mehanizma djelovanja i dr.) moguća je pojava rezistentnosti korova na herbicide odnosno nedjelotvornost inače djelotvornog herbicida na određenu korovnu vrstu. U svijetu su tako zabilježeni rezistentni biotipovi broćike, divljeg maka, gorušice, mišjakinje na herbicide iz skupine sintetskih auksina (2,4- D, fluroksipir, dikamba, diklorprop, MCPA, mekoprop), divlje zobi i mišjeg repka na herbicide iz skupine inhibiotra acetil CoA karoksilaze (pinoksaden i fenoksaprop), ali čak i multiple rezistentnosti (npr. mišji repak istovremeno rezistentan na herbicide iz skupine inhibiotra acetil CoA karoksilaze i inhibitora acetolaktat sintaze).
U RH za sad nema dokazanih rezistentnih biotipova korova, iako se u posljednje vrijeme određeni proizvođači žale na slabiji učinak nekih herbicida, što je posebice naglašeno kod suzbijanja mišjeg repka. Stoga pozivamo sve proizvođače da bilo koju sumnju u nedjelotvornost dosad djelotvornog herbicida prijave djelatnicima Agronomskog fakulteta Zavoda za herbologiju koji sudjeluju u monitoringu rezistentnih korova na projektu financiranog od Ministarstva poljoprivrede „Monitorning rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj (2018-2020.)“.
…
Kad suzbijati u jesenskom roku?
…
Kotiledoni prvih pravih listova ozimih korovnih vrsta
…
Tablica 1. Selektivni herbicidi za primjenu u jesen
…
Crtež 1. Fenofaze razvoja strnih žitarica i vrijeme primjene herbicida
…
Pripravak TORNADO FORTE
…
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 19/2018
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
