Jedan od najvećih problema u proizvodnji šljive predstavlja virus šarke šljive (PPV – Plum Pox Virus). On izaziva sušenje vrhova mladica, postupno odumiranje stabla te opadanje plodova prije no što dozru.

Sorte tolerantne na šarku
Danas postoje sorte koje su tolerantne na šarku, a od njih su najzastupljenije sorte iz čačanske selekcije (čačanska rana, čačanska ljepotica, čačanska najbolja…). One se osim tolerantnošću na virus šarke odlikuju i svojim okusom i aromom kojom podsjećaju na bistricu, najrašireniju i omiljenu sortu u našim krajevima. Nove sorte koje su pogodne za uzgoj u Hrvatskoj još su uvijek u introdukcijskim pokusima i ne mogu se zasad kupiti u našim rasadnicima. Te nove sorte kao što su Haganta, Hanita, Jojo, Topfirst, Topfive, Toptaste i Katinka takođ er su otporne na virus šarke, a zbog krupnoće i kvalitete ploda zaslužuju svoje mjesto u uzgoju u Hrvatskoj, posebice zato jer su prikladnije za svježu potrošnju.

Jojo
Prva sorta koja je bila otporna na šarku. Roditelji su joj sorte Or tenauer i Stanley. Srednje je bujna sorta koja rano cvate, a dozrijeva početkom rujna. Samooplodna je, te ra đa redovito i obilno. Plod je srednje velik do velik (46 g), ovalan i tamno plave boje. Meso je čvrsto i sočno te se lako odvaja od koštice. Okus je slatkasto-kiseli. 

Hanita
Srednje bujna do bujna sorta, a kod obilnog roda mogući je lom grana. Dozrijeva sredinom kolovoza (oko blagdana Velike Gospe) i sporo pa je potrebna višekratna berba. Samooplodna je te redovito obilno rađ a. Boja ploda je plava (svjetlija nego Jojo). Plod je krupan i duguljast (35 do 40 g) te snažnog mirisa i izvrsnog okusa. Kožica je baršunastog izgleda, a meso zlatno-žuto i lako se odvaja od koštice. Meso ploda je vrlo mekano kada plod dozre. Otporna je na šarku. Izvrsna je desertna sorta, a pogodna je i za pečenje. 

Haganta
Roditelji su sorte Čačanska najbolja i Valor. Srednje bujna sorta, s položenijim kutovima grananja što olakšava formiranje i održavanje uzgojnog oblika. Dozrijeva obilno krajem kolovoza, početkom rujna. Djelomično je samooplodna, a preporučeni oprašivači su Hanita, katinka i čačanska ljepotica. Plod je krupan do vrlo krupan (67 g ), izdužen i teži 50 do 80 g. Kožica je tamno plave boje, a meso čvrsto, sočno, žuto do zlatno žuto te se lako odvaja od koštice. Okus je slatkasti i uravnotežen. 

Topfive
Umjereno bujna sorta kojoj se lagano formira uzgojni oblik. Roditelji su čačanska najbolja i Auerbacher. Cvate srednje kasno, a dozrijeva krajem srpnja. Samooplodna je sorta koja obilno rađa. Plod je tamno plave boje kožice, izduženo okruglast. Meso je čvrsto i sočno, svijetlo žute boje te izvrsnog okusa. Pogodna je za svježu potrošnju i pečenje. 

Katinka
Srednje bujna sorta s položenim kutovima grananja. Roditelji su sorte Ortenauer i Ruth Gerstetter. Cvate srednje rano i samooplodna je, a dozrijeva krajem srpnja. Obilno i redovito rađa. Plodovi su srednje veličine te tamno ljubičaste do plave boje kožice. Meso je čvrsto, bijelo-žučkasto, ugodnog okusa te se dobro odvaja od koštice. Dobro podnosi transport, a može i dugo trajati. Pogodna je za svježu potrošnju, kolače.

Topking
Sorta je tolerantna na šarku šljive. Roditelji su sorte čačanska najbolja i Italian Prune. Srednje bujna sorta koja srednje kasno cvate, a dozrijeva krajem kolovoza. Samooplodna je, te rađ a redovito i obilno. Plod je srednje veličine (38 g), duguljast, tamnoplave boje s maškom na površini. Meso ploda je svijetlo žute boje, čvrsto i sočno te se lako odvaja od koštice. Okus je izvrstan, a pogodna je za svježu potrošnju i pečenje. Dugo dozrijeva te se dobro se čuva.

Topfirst
Sorta otporna na virus šarke šljive. Roditelji su čačanska najbolja i Ruth Gerstetter. Srednje je bujna sorta koja srednje rano cvate, a dozrijeva krajem srpnja. Samooplodna je sorta, ali se preporučuje oprašivač. Rađ a redovito i obilno. Plod je krupan (45 g), ljubičaste do plave boje, s prisutnim maškom na površini ploda. Meso je žute do crvene boje i sočno te se lako odvaja od koštice. Dobrog je okusa, te je pogodna za svježu potrošnju i pečenje. Prema nekim autorima najbolja stolna sorta šljive u tom vremenu dozrijevanja. Bere se oko 15 dana. 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakU pripremi novi sustav osiguranja u poljoprivredi
Sljedeći članakSvinjski gulaš s pivom
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.