Uobičajene mjere suzbijanja puževa ne zadovoljavaju

Agrotehničke mjere poput plodoreda, fine obrade tla, optimalne fertizacije, prostorne izolacije nasada u odnosu na zapuštene površine, značajno olakšavaju borbu protiv puževa. Poznato je i da biljke kao što su kadulja, ružmarin, lavanda, divizma, komorač, češnjak, kim i mnoge druge posađene u nasadu na puževe djeluju repelentno. Međutim, ovaj način suzbijanja puževa može biti samo nadopuna ostalim mjerama. Ovdje je važno napomenuti da se u tisku često mogu naći recepture “biljnih juha” za suzbijanje puževa koje sadržavaju, biljne ekstrakte repelentnih biljaka. Često i agresivne sastojke (jabučni ocat, soda bikarbona, i sl.), koji mogu uzrokovati fitotoksičan učinak. Zato, oprez prilikom primjene “narodnih recepata” kako štete ne bi bile veće od onih koje uzrokuju puževi!

Kemijsko suzbijanje mamcima na temelju metaldehida i metiokarba u nas je gotovo i jedini način suzbijanja puževa. Međutim, ponovno nedovoljno učinkovit. Loš učinak posljedica je inaktivacije mamaca zbog prejakog sunca, natapanja ili obilnih kiša. No i loše prostorne distribucije mamaca,što je uvjetovano preporučenim dozama po jedinici površine. Ovaj problem nikako se ne smije rješavati povećavanjem doze ili ponavljanjem tretiranja. Kao dodatan problem ovdje se nameće i otrovnost limacida za prirodne neprijatelje puževa u nasadu. Osobito kukce kao što su trčci.
Mehaničke mjere suzbijanja koriste se kao nadopuna prije navedenih metoda. Puževe je moguće hvatati pomoću hranidbenih trapova punjenih pivom, voćem, sirutkom, mlijekom, suhom hranom za pse i mačke. Kao prepreke njihovu kretanju prema nasadu i u njemu mogu se postavljati bakrene ograde ili barijere koje će izazvati njihovu dehidraciju (pepel, vapno, mineralna gnojiva, slama, kora drveta, diatomejska zemlja, itd.). No,njihov učinak izostaje ukoliko se nasad obilno zalijeva ili zbog jakih kiša.

Korak naprijed u suzbijanju puževa

Još početkom 1990-ih engleski znanstvenici otkrili su iznimno učinkvitog prirodnog neprijatelja puževa, parazitsku vrstu nematode Phasmarhabditis hermaphrodita. Ova nematoda isključivi je parazit puževa i nije opasna po zdravlje čovjeka, životinja ili biljaka. Kao pripravak može se nabaviti na europskom traištu pod nazivima Nemaslug, Phasmarhabditis-System. . . Njegova primjena je jednostavna: zalijevanjem kantama na manjim površinama ili na većim, prskalicama. Uz izbor sapnica otvora ne manjeg od 1 mm, najvećeg pritiska 5 bara, i bez uporabe centrifugalnih crpki. Za razliku od kemijskih, za ovaj biološki pripravak nije propisana karenca i možemo ga primijeniti bez obzira na berbu.

Prethodni članakBiološko suzbijanje lisnih uši
Sljedeći članakBolesti rajčice u zaštićenu uzgoju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.