U Hrvatskoj manje od 10 % poljoprivrednih proizvođača koristi digitalne sustave upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom. U razvijenim zemljama taj udio je daleko veći. Gotovo 40 % poljoprivrednih proizvođača koristi neke digitalne sustave. Oko 30-ak posto ih se služi informatičkom tehnologijom i vode svoje podatke kroz neke digitalne alate.
Hrvatska danas, osim brojnih EU fondova, ima mogućnosti ulaganja u digitalizaciju kroz Europski fond Next generation, odnosno Nacionalni program oporavka i otpornosti za korištenje tih sredstava koji osigurava značajna sredstava za digitalnu transformaciju poljoprivrede. Za digitalizaciju poljoprivrede u NPOO je namijenjeno čak 77 milijuna kuna.
Digitalizacija ima potencijal značajno unaprijediti poljoprivredu i uvesti revoluciju u proizvodnji. Također, može pomoći poljoprivrednicima da rade više precizno, učinkovito i održivo te tako mogu značajno povećati svoju produktivnost. Na temelju digitalnih tehnologija i podataka hrvatski proizvođači mogu poboljšati donošenje odluka. Mogu povećati ekološku učinkovitost. To je danas s aspekta obveze koje proizlaze iz novih EU zelenih politika od presudnog značaja za poljoprivrednike, ali i za državu. Ona mora mjeriti sve parametre onečišćenja koji se moraju smanjiti sukladno Strategiji od Polja do stola. To sve je zaključak nove analize tvrtke Smarter.
Istraživanje, inovacije, izgradnja kapaciteta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru te digitalizacija procesa proizvodnje financiraju se danas iz brojnih EU fondova. Također i kroz razne inovativne financijske inicijative poput programa Obzor ili Horizont. Hrvatska ima mogućnosti ulaganja u digitalizaciju i kroz Program oporavka i otpornosti koji osigurava značajna sredstava za digitalnu transformaciju poljoprivrede.
Ukupno je namijenjeno čak 77 milijuna kuna od čega za uspostava digitalnih javnih usluga 14 milijuna kuna. Za pametnu poljoprivredu namijenjeno je 50 milijuna kuna. Za sustave sljedivosti namijenjeno je 13 milijuna kuna. Ta sredstva mogu značajno doprinijeti široj upotrebi digitalnih tehnologija u hrvatskoj poljoprivredi. Tehnologije, kao što su umjetna inteligencija , robotika, Internet, 5G mreža, blockchain i superračunala imaju potencijal učiniti poljoprivredu učinkovitijom, održivom i daleko konkurentnijom nego što je to danas.
Ako u doba modernih tehnologija nećemo mjeriti i pratiti koliko se upotrebljava gnojiva, pesticida, antibiotika te koliko se proizvodi organski na svakom poljoprivrednom gospodarstvu, nećemo biti u mogućnosti niti pratiti naše obveze, sukladne EU zelenim ciljevima. Digitalizacija posao proizvodnje hrane čini privlačnijim mlađim generacijama. Nove tehnologije imaju potencijal ponuditi potrošačima veću transparentnost kako se proizvodi hrana. Osim poljoprivrede, digitalne tehnologije su i ključ da ruralne zajednice budu privlačnije za život mladim ljudima. Digitalizacija im smanjuje probleme udaljenosti do velikih gradskih središta, navode iz SMARTER-a.
Izvor: Smarter.hr
