Ususret 13. međunarodnom sajmu inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO-ARCA 2022., koji će se održati od 13. do 15. svibnja u Prelogu, na Agronomskom fakultetu u Zagrebu sredinom travnja održan je Inovacijski forum na temu ”Provedba mjera Ministarstva poljoprivrede s akademskom zajednicom” s osvrtom na inovacije u poljoprivredi u novom programskom razdoblju.
Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivica Kisić kazao je da se kroz inovacije može poboljšati i unaprijediti poljoprivredna proizvodnja na terenu i riješiti problem na dobrobit svih, jer se i poljoprivredna istraživanja negdje moraju provesti, bilo to na malim OPG-ovima ili većim poljoprivrednim gospodarstvima.
Suvremene farme traže visoku razinu znanja
Prema dekanovim riječima, Rusija ima 135 milijuna obradivih hektara, Ukrajina 35 milijuna ha, a Hrvatska 1,3 milijuna obradivih ha. Dakle, hrana je, kaže, u ovoj krizi postala oružje; ona sve više traži visokosofisticiranu proizvodnju, kao što su suvremene farme u gradovima; na 40 katova se uzgajaju rajčice i paprike, što kod nas još nije zaživjelo; traži i visoku razinu znanja, osobito u ekološki prihvatljivoj poljoprivredi.
–Tu je i sve veći problem nedostatka radne snage u ruralnim područjima, iako je tradicionalnu vršilicu žita, koja je trebala 15 radnika, uspješno zamijenio kombajn s dva radnika; danas imamo i nekoliko strojeva za trganje metlica, podsjetio je dekan. Istaknuo je da je 50 posto diplomskih radova na fakultetu primjenjivo na istraživanjima na obiteljskim gospodarstvima
Na panelu su sudjelovali i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, prof. dr. sc. Draženka Komes, prof. dr. sc. Nikola Španić, te predsjednik Hrvatske zajednice inovatora i prorektor za inovacije, transfer tehnologija i komunikacije prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga.
Govoreći o proljetnoj sjetvi, Majdak je kazao da je Petrokemija, unatoč problemima s plinom, proizvela dovoljne količine gnojiva za proljetnu sjetvu. Tako bi trebalo biti, kaže, i za onu na jesen. Dodao je da Hrvatska poljoprivreda ima samodostatnost što se tiče žitarica i uljarica; međutim, postoji nesrazmjer u njihovoj proizvodnji u odnosu na proizvodnju voća i povrća, koja je nedostatna. Vlada je išla na dodatne intervencije u stočarstvu, koje je najugroženija skupina, uslijed poremećaja na tržištu.
Komes je istaknula da su pomalo razočarani trenutnim stanjem u domaćoj prehrambenoj industriji; njena je produktivnost na 51 posto prosječne produktivnosti zemalja EU-a. Dodala je da problem predstavlja i preveliki uvoz hrane, jer pokrivenost njezinog uvoza s izvozom iznosi 56 posto. Uz to, ukazala je na nedostatak ulaganja u znanost i istraživanje.
Predstavnica Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Tajana Radić kazala je da na 500 poljoprivrednika u Hrvatskoj imamo jednoga poljoprivrednog savjetnika; u Austriji je jedan savjetnik na 100 poljoprivrednika. Ona je navela da oko 100.000 hrvatskih poljoprivrednika prima potpore, a da ih je samo 20.000 poreznih obveznika. Tu je i 2000 poljoprivrednih udruga, od kojih je 400-ak aktivnijih, u prvom redu na lokalnoj razini, plus 2000 eko udruga.
Za veću primjenu znanstvenih istraživanja u poljoprivrednoj praksi nužna je bolja koordinacija, a ne ide glatko niti uvođenje privatnih savjetodavnih službi. Odgovarajući na upite, Majdak je kazao da bi HPK u svoj rad trebala uključiti i inovacije i udruživanje poljoprivrednika u proizvođačke organizacije. Inače, od 72 milijuna kuna, 85 posto sredstava je namjenjeno sektoru stočarstva za nabavu robota za mužnju; 15 posto je za preciznu poljoprivredu u ratarstvu.
Promocija inovacija u poljoprivredi
Na sajmu Agro Arca, čija je zemlja-partner ove godine Mađarska, sudjelovat će 200 izlagača od kojih je 100 inovatora iz 20 zemalja, kazao je glavni tajnik Hrvatske zajednice inovatora Matija Žugec. On je najavio promociju inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji. Radi se o natjecateljskom sajmu, međunarodnog tipa; dosad je održan 13 put u više gradova od Karlovca, Biograda, Trilja i dr.
Načelnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Fruk govorio je o poticanju inovacijama u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, za koje će u idućih pet godina, do 2027. godine, biti na raspolaganju 1,75 milijardi eura plus sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Naime, istraživanja u zemljama EU-a pokazala su da uporaba senzora, dronova i satelita, kao i umjetne inteligencije, digitalnih platformi, virtualne stvarosti, 3D printera i društvenih mreža, utječu na povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača. Najavio i novi Leader pristup u provedbi koncepta pametnih sela. Jedino pametno selo kod nas, priznato od strane Europske komisije je Babina Greda u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
