Robot za mužnju može se smatrati pokaznim primjerom značaja uvođenja tehnologije u mljekarstvu koja je revolucionirala mliječne farme od 1990-ih. Danas je nemoguće zamisliti suvremenu mliječnu farmu bez ikakve tehnologije, a posebno senzora koji mogu znatno unaprijediti proizvodnju.

Godine 1983. prvu kravu izmuzao je robot za mužnju u istraživačkim uvjetima na nizozemskoj pokusnoj farmi. Trajalo je nekoliko godina, ali 1992. prvi su roboti, odnosno automatski sustavi za mužnju (AMS) komercijalno instalirani u Nizozemskoj.

Robotsko doba

Primarni cilj robota je zamjena ručnog rada i veći prinos mlijeka. Roboti za mužnju dopuštaju nekim kravama da se izmuzu čak tri do pet puta dnevno umjesto da se dva puta muzu u konvencionalnom načinu. Sustavi za automatsku mužnju imaju potencijal povećati proizvodnju mlijeka do 12%.

Unatoč potencijalu, prve godine robotske mužnje bile su pune početnih problema (kvarovi programskih i hardverskih komponenti), što i ne treba čuditi. Ova je tehnologija bila nova za dobavljača, proizvođače mlijeka i životinje i trebalo im je vremena da se naviknu. Unatoč tome što je velika inovacija, robot može dojiti ‘samo’ oko 50-60 krava dnevno. Ovo je savršeno za farme srednje veličine. No, prosječan broj mliječnih krava po farmi neprestano se povećavao posljednjih desetljeća u svim razvijenim zemljama. Brzi izračun govori da bi velikoj farmi mlijeka od 3000 muznih krava bilo potrebno 50-60 robota. To bi iziskivalo visoke troškove ulaganja i potrebnih adaptacija.

Nisu sve tehnologije savršene za sve vrste i veličine farmi. Ipak, uvođenje robota za mužnju na farmama diljem svijeta i dalje raste. Roboti postaju sve napredniji i bolje povezani s drugim (podatkovnim) sustavima na farmi. Neki od proizvođača AMS -a i prvih inovatora također su dodali druge vrste robota u svoj portfelj proizvoda. Poljoprivrednici sad mogu kupiti robote koji hrane krave i telad, pometaju krmivo, pa čak i stružu gnoj. Zahvaljujući primjeni robotike, kao i inovacijama u sustavima držanja grla i dizajnu staja, prehrani životinja, uzgoju teladi, umjetnoj oplodnji i upotrebi genski superiornih pasmina, mliječne su farme u zadnja tri desetljeća napravile velike skokove.

 Još jedna revolucija u mljekarstvu

Ako pogledamo novije tehnološke inovacije u mljekarstvu, ne vidimo puno novih velikih strojeva ili robotike. Umjesto toga, vidimo niz tehnoloških rješenja usmjerenih na prikupljanje i analizu podataka o farmama i životinjama na jednostavan i brz način kako bi se pomoglo poljoprivrednicima u donošenju boljih odluka. Tehnologije senzora ili računalnog vida „hvataju“ podatke o kravama i koriste AI modele tumačenja podataka.

senzori u proizvodnji mlijeka

Umjetna inteligencija se također koristi za ispitivanje kakvoće mlijeka, pa je sad moguće primijeniti optičko ispitivanje sirovog mlijeka na farmi. Primjer je tehnologija američke tvrtke „Labby“ koja koristi naprednu mobilnu spektroskopiju za određivanje sastava mlijeka i podataka o kvaliteti, uključujući mliječnu mast, proteine i broj somatskih stanica. AI platforma se nalazi u oblaku (cloud) zatim prevodi te sirove optičke podatke u smislen uvid na razini pojedinog grla i cijelog stada.

Mali broj bakterija i nizak broj somatskih stanica ključni su pokazatelji kvalitete mlijeka, a kako se njihov broj povećava, veći je rizik od kontaminacije mlijeka ili sira patogenima. Mastitis povećava broj somatskih stanica u mlijeku i time smanjuje prihod od prodaje mlijeka. Mastitis je također bolno stanje i treba ga spriječiti radi očuvanja zdravlja i dobrobiti životinja. Praćenjem broja somatskih stanica u stvarnom vremenu za svaku pojedinu kravu, poljoprivrednici mogu odmah otkriti mastitis i upravljati zdravljem stada uz minimalan utjecaj na prinos mlijeka.

 Senzori su dio novog načina mužnje

Tijekom godina većina robota postala je kompatibilna s mnogim drugim tehnologijama i senzorima te se promiče protok podataka između sustava. Integriranje robotske tehnologije s drugim sustavima i senzorskom tehnologijom pomaže poboljšati zdravstveno stanje i dobrobit krava te omogućuje poljoprivrednicima da djeluju brže i donose bolje, informiranije odluke.

Otkad je prva krava mužena robotski prije gotovo 30 godina, dogodilo su se brojne promjene za proizvođače mlijeka. Istodobno vidimo da se izazovi proizvođača mliječnih proizvoda nisu toliko promijenili tijekom godina. Mastitis, kvaliteta mlijeka, promjenjive cijene mlijeka i pitanja radne snage postoje već godinama i ostat će izazovi u budućnosti. Najveća promjena je ta što postoje nove, brže i jeftinije tehnologije za njihovo rješavanje. Senzorska tehnologija u kombinaciji s umjetnom inteligencijom oblikuje način na koji se upravlja stadom i muzu krave te još jednom revolucionira mljekarstvo.

senzori u proizvodnji mlijeka robot za mužnju

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŽivice – održavanje i uređivanje
Sljedeći članakeSavjetnik – nova aplikacija sa svime važnim za hrvatske poljoprivrednike
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.