Kad je riječ o hrani i zdravom načinu života, postoje mnoga vjerovanja koja su se uvriježila kao istinita. No, zapravo se radi o zabludama.
- Ugljikohidrati više debljaju nego bjelančevine i masti
Činjenica je da svaka hrana deblja. Sagorijevanjem 1 grama šećera stvara se isti broj kalorija kao i kod sagorijevanja iste količine bjelančevina, ili upola manje nego kod iste količine masti. Oni koji su posebno zabrinuti za svoje kilograme i koji se plaše svake kriške kruha ili porcije špageta, učinit će bolje ako obrate pažnju na maslac koji stavljaju na kruh, ili na sos kojim prelijevaju špagete.
- Višestruko nezasićene masne kiseline ne stvaraju kalorije
Nažalost, one ih ipak stvaraju. Iako one igraju korisnu ulogu u borbi protiv srčanožilnih oboljenja (jer snizuju razinu kolesterola u krvi), ne znači da su one istovremeno i najbolje u borbi protiv pretilosti.
- Vitamini i minerali pružaju energiju
Ne. Jedini hranjivi sastojci koji pružaju kalorije ili energiju su masti, proteini i ugljikohidrati. Međutim, održavanje dobrog zdravlja nije moguće bez odgovarajuće količine vitamina i minerala.
- Industrijski proizvedena hrana, kojoj su pridodani vitamini i
minerali, isto je toliko hranjiva kao i prirodna hrana
Nakon industrijske prerade nekih namirnica, uništeni su neki od sastojaka i oni se naknadno nadomještaju, ali ne svi i ne uvijek. Prema tome, hranjiva vrijednost takove prerađene hrane i prirodne hrane nije jednaka.
- Ako već mala količina vitamina čini dobro, veće količine će učiniti
još više koristi
To je jedna od najčešćih i najopasnijih zabluda. Za svaki vitamin znaju se dnevne potrebe. Znatno prekoračenje tih količina može učiniti više štete nego koristi. U prošlosti su neke majke davale dojenčadi povećane količine vitamina D (koji se inače propisuje u prevenciji rahitisa). To je uzrokovalo nepopravljiva oštećenja bubrega njihove djece. Stara Grčka poslovica kaže: “Ničeg previše”.
- Tjelovježba igra samo manju ulogu u kontroli tjelesne težine
Ima ljudi koji misle da tjelovježba sagorijeva premalo kalorija da bi bila od koristi u kontroli tjelesne težine, zatim da fizička aktivnost mora biti ekstremno iscrpljujuća ako se želi smršaviti, i konačno, da je uvijek poslije vježbe čovjek toliko gladan da će u povećanom obroku ubrzo nadoknaditi sve izgubljene kalorije. Ni jedno, ni drugo, niti treće mišljenje nije točno.
- Svi mi trebamo svakodnevno hranjive dodatke u cilju odgovarajuće ishrane
Ne. Raznolika, dobro uravnotežena prehrana koja se sastoji od svježih i umjereno prerađenih namirnica je najbolji način da osigurate ne samo adekvatnu, nego i stvarno dobru ishranu. Ako niste baš sasvim zadovoljni s onim što je ovdje rečeno i želite uzimati još i dnevni dodatak u obliku nekog multi-vitamina i minerala, u redu, uzimajte, ali, nikako preko preporučene dnevne doze. Svakako se tu zaustavite.
- Stručnjaci se nisu usuglasili oko toga da li zasićene masti i kolesterol imaju utjecaja na srčana oboljenja
Postoje neke diskusije o točnoj ulozi tih tvari u nastanku srčanih bolesti. Međutim, nema neslaganja među znanstvenicima da su te masti i kolesterol prisutni u razvoju srčanog koronarnog oboljenja.
- Bjelančevine su “super” hrana i meso, posebno govedina je najbolji protein
Bjelančevine su čudesni hranjivi sastojci. Bez njih život ne bi mogao postojati. Ali one su samo jedna od 40-ak vrsta osnovnih hranjivih sastojaka koje moraju biti prisutne u hrani u određenim količinama da bi se održavalo dobro zdravlje. Osim toga, nakon što pojedemo dovoljno proteina potrebnih za obavljanje tjelesnih funkcija, višak se razgrađuje i iskorištava u energetske svrhe ili se odlaže u obliku masti. Stoga, jesti više – nije i bolje za organizam.
Najbolje bjelančevine su one koje su po sastavu najbliže bjelančevinama u našem organizmu. To su majčino mlijeko, jaja, kravlje mlijeko, pa tek onda meso, ribe, perad itd.
- Mi danas znamo većinu onoga što se mora znati o prehrani
U stvari, postoji još mnogo toga što se mora naučiti. Na primjer, da li smo stvarno već identificirali sve osnovne hranjive i važne komponente u hrani (nema tome baš previše godina kad su se vlaknaste tvari smatrale nevažnima)? Koja je hrana najbolja u sprječavanju bolesti i pružanju maksimalnog zdravlja kroz duže razdoblje života? Kako ishrana i drugi faktori međusobno djeluju u degenerativnim oboljenjima? Koliko bjelančevina trebamo i da li postoje neke nepovoljne nuspojave ako se prekorači određena razina? Još mnoga pitanja čekaju odgovore.
Izvor: Gospodarski kalendar
