Proračun Ministarstva poljoprivrede za 2021. godinu planiran je u iznosu od 7,062 milijarde kuna, dok su sredstva limita Državnog proračuna u iznosu od 1,891 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje za 19 milijuna kuna u odnosu na plan za 2020. godinu. Za troškove administracije i upravljanja osiguran je iznos od 174 milijuna kuna za Ministarstvo poljoprivrede, 104 milijuna kuna za Agenciju za plaćanja u poljoprivredu ribarstvu i ruralnom razvoju, 64 milijuna kuna za Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu, a 10 milijuna kuna za Državnu ergelu.

Povećanje sredstava na stavkama Ministarstva poljoprivrede vezano je uz informatizaciju, sredstava za izravna plaćanja i mjere ZPP uređenja tržišta, ali i uvođenje novih programa za pomoć sektorima voćarstva i povrćarstva, uspostave registra organizacija vinogradara i voćara, očuvanja izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja, potpore braniteljskim zadrugama u poljoprivredi i klasterima poljoprivrednih proizvođača. Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir je naglasila da uz navedeno rastu i sredstva i očuvanje šumskih genetskih resursa i poticanje prerade drva i proizvodnje namještaja kao i ona za unapređenje lovstva, i izrazila zadovoljstvo da će se tu po prvi put nakon inicijativa koje su došle upravo iz Odbora za poljoprivredu naći i potpora proizvođačima za osiguranje usjeva od šteta koju počini divljač.

Kako bi očuvali konkurentnost naših poljoprivrednih proizvođača, a hrvatskim potrošačima osigurali dostupnost zdrave i sigurne hrane, hitno je potrebno osigurati u Državnom proračunu sredstva za izradu standarda kvalitete poljoprivrednih proizvoda, smatra Petir. I dodala da alati postoje i potrebno ih je iskoristiti propisivanjem uvjeta vezanih uz ograničavanje vremena u kojem proizvod dolazi od proizvođača do trgovine, a što je lako dokazivo i primjer je koji se koristi u drugim državama članicama. Upozorila je da dostupnost zdrave i sigurne hrane uvelike ovisi i o monitoringu proizvodnje, distribucije i prodaje proizvoda u lancu opskrbe hranom, pa svako smanjenje sredstava za monitoring neće pozitivno utjecati na sigurnost hrane.

Fiskalizacija samoposlužnih aparata s poljoprivrednim proizvodima

-Fiskalizacija samoposlužnih aparata s poljoprivrednim proizvodima, koja se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2021. godine će zbog troškova koje ista zahtijeva rezultirati prestankom obavljanja ove djelatnosti ako se žurno ne izmijene odredbe Zakona ili ako se ne pronađu dodatna sredstva kojima bi se osigurala potpora poljoprivrednicima za provođenje fiskalizacije, istaknula je Petir i pitala ministricu poljoprivrede hoće li Ministarstvo poljoprivrede osigurati potrebna sredstva za tu aktivnost imajući u vidu međuresornu komunikaciju koju je Petir potaknula kako bi pomogla poljoprivrednicima.

Do sada provedena porezna rasterećenja koja su u tijeku uvelike će rasteretiti i poljoprivredne proizvođače, istaknula je ministrica Marija Vučković, a što se tiče fiskalizacije samposlužnih aparata, Ministarstvo poljoprivrede započelo je izradu programa pomoći kojim će se osigurati financijska potpora za provođenje fiskalizacije na samoposlužnim aparatima.

Prethodni članakPoljoprivrednici se boje prijaviti nepoštene trgovačke prakse
Sljedeći članakLjekovitost lana odavno je poznata
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.