Na sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora održana je rasprava o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom. Raspravu o ovoj temi predsjednica Odbora Marijana Petir organizirala je nakon što je Odbor zatražio i dobio izvješće Državnog inspektorata koje su zastupnici ocijenili općenitim i u okviru kojeg nisu dobili odgovore na pitanja koja su postavili. Zastupnike je zanimalo kako se u Hrvatskoj provodi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom ocijenivši da je upravo nepoštena trgovačka praksa jedan od glavnih problema koji muči poljoprivrednike.

Uvodno je Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, istaknuo kako je tijekom 2019. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, u postupcima koje se odnose na nepoštene trgovačke prakse, riješila 62 predmeta, od toga 9 upravnih i 53 neupravna.

            (Ne)Poštene trgovačke prakse

Agencija je u upravnim postupcima obradila i veliki broj ugovora sklopljenih s dobavljačima trgovaca, otkupljivača i prerađivača i priloga aneksa, te općih uvjeta poslovanja. Od ukupno 9 okončanih upravnih predmeta koji su svi pokrenuti po službenoj dužnosti, povod za pokretanje 5 upravnih predmeta bila su saznanja iz anonimnih prijava, a 4 su pokrenuta na temelju istraživanja stanja na tržištu. Tijekom 2019. godine dovršeno je istraživanje stanja na tržištu voćem i povrćem pokrenuto 2018. godine koje je rezultiralo pokretanjem postupaka protiv većeg broja otkupljivača. Cerovac je naglasio kako primarni cilj Zakona nije kažnjavanje već uspostava pozitivnog poslovnog ozračja i poštivanja poštenih trgovačkih praksi.

Problem nepoštenih trgovačkih praksi gorući je problem ne samo hrvatske, već i europske poljoprivrede, istaknula je Marijana Petir, predsjednica Odbora i podsjetila kako je za donošenje Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama Europskom parlamentu bio potreban gotovo cijeli mandat zbog otpora koji je dolazio od strane trgovaca i otkupljivača, ali i nekih zastupnika. Republika Hrvatska jedna je od država članica koja je ovaj Zakon usvojila i prije donošenja europske Direktive, no Petir je stava da nismo postigli željeni učinak što potvrđuje i Izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja iz kojeg se prema malom broju prijava može iščitati strah poljoprivrednika od potencijalnog raskida ugovora od strane trgovaca ili otkupljivača u slučaju prijave nepoštenih trgovačkih praksi. Problem predstavljaju i kriteriji prihodovnih cenzusa (100 milijuna kuna za trgovce i 50 milijuna kuna za prerađivače) kao uvjeta za pokretanje upravnog postupka kojim se ove prakse utvrđuju.

Čini se da nepoštene trgovačke prakse koje su nastale u poslovanju s tvrtkama s manjim prihodovnim cenzusom prolaze bez sankcija, rekla je Petir upitavši Mladena Cerovca o postojanju zakonskih osnova kojima bi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja o ovim vrstama prekršaja izvještavala Državni inspektorat koji bi po istima postupao u skladu sa Zakonom o trgovini. Petir je upozorila na probleme vezane uz kalibriranje, neizdavanje otkupnog bloka i/ili otkup proizvoda po cijenama koja je niža od cijene za klasu koja se isporučuje na što se posebno žale proizvođači mandarina. Ona je podsjetila i na prodaju tovne junadi iz drugih država članica po dampinškim cijenama istaknuvši kao se ovaj problem odnosi i na druge sektore (svinjogojstvo, voće, povrće, mlijeko,…), a može se riješiti snažnijim kontrolama, nedvosmislenim sankcijama i provođenjem zelenih javnih nabava ili plasiranjem domaćih proizvoda na tržište kroz kratke lance opskrbe.

Mladen Cerovac i Marijana Petir u Hrvatskom saboru

-Nije dobro stalno se pozivati na pravila unutarnjeg europskog tržišta i ne činiti ništa. Upravo je zbog toga potrebna snažnija suradnja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Državnog inspektorata, ali i resornog Ministarstva, carine te policije, istaknula je Petir podsjetivši kako je prema izvješću  Državnog inspektorata tržišna inspekcija utvrdila da je svaki 4 nadzirani subjekt kršio neki od propisa.

            Poražavajući podaci

Ovo su poražavajući podaci, potrebna je hitna reakcija jer će proizvođači zbog nepoštenih trgovačkih praksi koje se ne sankcioniraju odustajati od proizvodnje, a za nekoliko godina pitat ćemo se zašto ne možemo kupiti jabuku koju je proizveo naš poljoprivrednik ili popiti domaće mlijeko, zaključila je Petir.

Cerovac je odgovarajući na pitanja istaknuo kako veliki poduzetnici u odnosu na koje se vode postupci koji se odnose na  kršenja Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi uglavnom čekaju pravomoćnost rješenja i odugovlače s plaćanjem dok ih mali poduzetnici plaćaju u rokovima, a od utvrđenih povreda u iznosu od 3,5 milijuna kuna, ukupno je naplaćeno 434.000,00 kuna.

Nepravilnosti vezane uz kalibriranje teško je utvrditi, a što se tiče propisivanja standarda kvalitete proizvoda istaknuo je kako bi se isti mogli propisati i vjeruje da bi to bilo prema njegovim saznanjima u skladu s pravilima Unije. Uz problem dampinških cijena naglasio je kako je zabranjena prodaja proizvoda ispod najniže cijene u nabavnom lancu. Zbog postojanja disbalansa između trgovaca, otkupljivača i prerađivača donesen je ovaj Zakon kako bi se sankcionirale nepoštene trgovačke prakse i istim je bilo potrebno odrediti prihodovni cenzus. Razina cenzusa može se izmijeniti kroz izmjene Zakona koje su najavljene, a kako Agencija nema mogućnost nenajavljenih nadzora i pretraga to bi također bilo potrebno izmijeniti. Kao najpozitivniji učinak Zakona istaknuo je osiguranje likvidnosti i ubrzanja plaćanja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakČoko rozen kocke
Sljedeći članak7 milijardi kuna za poljoprivedu iz državnog proračuna
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.