Zagreb je 16. listopada 2025. postao središte ženskog agrobiznisa. U Majestic Parku održala se AgroFemme – prva hrvatska konferencija u potpunosti posvećena ženama koje djeluju u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, ruralnom razvoju i srodnim sektorima.
Konferencija u organizaciji Gospodarskog lista i Infomarta okupila je oko 120 sudionica iz Hrvatske i inozemstva – poduzetnica, proizvođačica, stručnjakinja, investitorica i predstavnica institucija. Kroz panele, radionice, predavanja i networking zone, sudionice su imale priliku naučiti kako unaprijediti svoje poslovanje, razviti brend, doći do potpora bez stresa i lakše se snaći u administrativnoj džungli, ali i čuti pozitivne priče i razvoj poslovanja naših vrijednih agropoduzetnica i poljoprivrednica. Poseban naglasak bio je na razmjeni iskustava, inovacijama, održivim praksama, digitalnoj transformaciji i ulozi žena u oblikovanju budućnosti ruralne ekonomije. Cilj događaja bio je potaknuti umrežavanje, razmjenu iskustava i stvaranje novih poslovnih prilika među ženama koje svojim radom i idejama mijenjaju lice hrvatske poljoprivrede.
Snaga i inspiracija žena koje stvaraju budućnost sela
U uvodnom obraćanju, voditeljica događanja, Doris Pinčić Guberović je istaknula kako 30-ak godina slušamo o kampanji “Kupujmo hrvatsko” i kako vjeruje da smo naučili da je najvažnije konzumirati kvalitetnu hranu, kao i kozmetiku te druge preparate, i koliko je mudro nabavljati upravo takve proizvode koji dolaze iz tzv. kratkog lanca opskrbe. Danas smo ovdje da proslavimo vaš rad, snagu i motivaciju drage žene koja vas vodi da svi mi živimo kvalitetnije, kazala je Doris.
U ime organizatora, Klara Ivanković iz tvrtke Infomart Zagreb zahvalila je svim sudionicama što su prepoznale važnost ove inicijative i podržale žene koje svojim radom, znanjem i vizijom svakodnevno doprinose razvoju hrvatske poljoprivrede i ruralnih zajednica. Zahvalila je Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji na potpori u organizaciji, kao i pokroviteljima, tvrtkama KWS, Podravka Agri, Unichem Agro i Hamag Bicro na podršci i povjerenju.
Posebnu pažnju privukla je svečana prezentacija “sedam veličanstvenih žena” – među njima ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Željka Gudelj Velaga, profesorica s Agronomskog fakulteta, dr. sc. Branka Šakić Bobić, savjetnica u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u Ministarstvu poljoprivrede, Višnja Krapljan. Zatim Maja Šulog, najbolja mlada poljoprivrednica u 2025. g. te tri najuzornije hrvatske seoske žene 2025. godine: pobjednica Aleksandra Zajac te pratilje Danijela Jakopović i Katica Katuša. Okupljenima se obratila i veleposlanica Republike Austrije, Yvonne Tončić Sorinj, koja je naglasila kako je jako dobro upoznata s našom zemljom u koju dolazi cijeli život i navela kako joj je posebna čast što se nalazi na Agrofemme konferenciji, među ženama koje su posebno zaslužne za sve ono što je tijekom dolazaka u RH imala priliku kušati i doživjeti.
Od polja do vlastitog brenda – priče o upornosti i autentičnosti
Uvodno predavanje u panel raspravu održala je gošća iz Austrije,a ujedno i poljoprivrednica, Christine Riepl, koja je govorila o organizaciji žena u Austriji s tradicijom duljom od 50 godina i dala usporedbe između austrijske i hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Panel rasprava “Od polja do vlastitog brenda” na kojoj je sudjelovala i doc. dr. sc. Marina Tomić Maksan s Agronomskog fakulteta u Zagrebu rekla je kako je brend zapravo identitet. Emotivno smo vezani za naš proizvod, moramo se istaknuti u masi sličnih ili istih proizvoda, razabrati što nas čini drugačijima, a potrošači kupuju emociju na neki način. Moramo tražiti nešto jedinstveno!
Ines Dundović iz Križa već gotovo deset godina vodi posao temeljen na održivoj proizvodnji i distribuciji lokalnog povrća. Kroz svoj OPG Petra i Ruralinu – mrežu iskrene hrane, svakodnevno dostavlja svježe i kvalitetno povrće obiteljima, vrtićima i školama u svojoj zajednici, a danas je primjer uspjeha i suradnje među ženama u sektoru.
Ruralina je digitalna platforma koja omogućuje direktnu interakciju među ljudima, proizvođačima i organizacijama. Na Ruralini, cijene su jasne, bez skrivenih marži i posrednika. Domaći proizvodi ne bi trebali biti u trgovačkim lancima. Kratki lanci opskrbe su ono što mali OPG-ovi trebaju prihvatiti, rekla je Dundović na panel raspravi.
Iz Udruge proizvođača paškog sira stigla je Martina Pernar Škunca koje je govorila o oznakama izvornosti i procesu kroz koji su prolazili dok paški sir nisu registrirali kao zaštićeni proizvod na razini EU. Godišnje se na otoku Pagu proizvede oko 250 tona paškog sira, navela je. Snježana Jakopović iz Kuće magične trave spomenula je kkao je krenula u proizvodnju matičnjaka od kojeg su prvotno pravili čaj, zatim keksiće, a danas je prirodna kozmetika okosnica njezinog poslovanja. Mlada predstavnica Valerija Neduhal s obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Neduhal kod Vrbovca na panel raspravi je istaknula kako vrt nikada ne miruje. Kod nas se jednom godišnje održava vrtna zabava na kojoj naši kupci uz zalogaj i dobro društvo mogu vidjeti odakle dolazi naše povrće i na koji način ga uzgajamo. Također, radimo newsletter koji šaljemo kupcima kako bi znali što je u tjednoj ponudi i kakve su cijene, a zaista se trudimo biti cjenovno prihvatljivi.
Krediti s rekordno niskom kamatom i prijedlog decentralizacije potpora
“Kako do financijskih sredstava i potpora bez stresa” bio je naziv druge panel rasprave koju je moderirala direktorica IPS Konzaltinga Ana-Marija Špicnagel i na kojoj smo imali prilku čuti novosti koje nas čekaju. Tako je Željka Gudelj Velaga najavila kako se izmjenom Strateškog plana za poljoprivredu, intenzitet potpora za žene povećava za 15 %, a jedan od kriterija će biti koliko godina je žena nositeljica OPG-a i ponovno naglasila koliko je bitno udruživanje i povezivanje. Gudelj Velaga je navela kako se određene intervencije više neće financirati iz europskih sredstava već nacionalnih, sve zbog ubrzavanja postupka dodjele. Nastavno na ovu najavu, od voditeljice LAG-a Sava, Maje Čičko, došao je i prijedlog da se sredstva namijenjena u Intervenciji za male poljoprivrednike dodjele LAG-ovima za raspisivanje putem vlastitih natječaja, obzirom da LAG-ovi imaju nedovoljno sredstava da namire potrebe na terenu. Samim time bi se rasteretili djelatnici APPRRR, ubrzao postupak dodjele sredstava poljoprivrednicima, i u konačnici još više ubrzao proces. Gudelj Velaga je spomenula kako joj se sviđa prijedlog pa se svi skupa nadamo kako će se isti i uvažiti.
Ivan Križanović iz Hamag Bicro sveprisutne je obradovao najavom kredita uz kamatnu stopu od samo 0,1 % tijekom 2026. godine, a kao instrumente osiguranja naveo zadužnice i zalog. Poljoprivreda zahtjeva velika ulaganja, a do sada je najveći dio upita bio vezan uz tzv. grantove, rekao je. Dodao je kako Hamag Bicro nikada ne odbija zahtjeve, već se ponekad trude tražiti nadopune i po nekoliko puta. U Hamag Bicru djelujemo po tržišnom načelu, a porezni dužnici kao i prezadužene osobe nisu prihvatljivi korisnici. Građevine koje se financiraju moraju imati adekvatnu dokumentaciju, važeću građevinsku i uporabnu dozvolu, kazao je Križanović. Pojednostavljujemo šprance za poticaje i prijave, završio je.
Uspjesi i prepreke na putu do europskih potpora
Gabriele Biricz iz poljoprivredne komore Gradišća iz Austrije pričala je kako se na njezinom gospodarstvu bave uzgojem pšenice, suncokreta i drugih kultura na oko 500 ha, a 4. su generacija poljoprivrednika u obitelji. Romina Zadravec s OPG-a Zadravec je navela kako bi im dobrodošla Mjera 6.4. Opisala je razvoj svog gospodarstva i navela kako su 2008. predali zahtjev za Mjeru 8, dobili oko 200.000 kuna za opremanje sirane. Mjeru 4.2. dobili su 2015. g. kad su kupili vozilo s rashladnim uređajem, a 2018. g. dobili sredstva iz Mjere 6.2. za pokretanje nepoljoprivredne djelatnosti uz kredit banke, pa sad imaju i smještajne kapacitete na gospodrstvu. Romina je spomenula kako je zadovoljna s mjerama i suradnom sa “Savjetodavnom službom” i istaknula njihovu djelatnicu Anđelku Pejaković koja joj je mnogo pomagala u procesu razvoja OPG-a i sirane. Rješenja se ipak predugo čekaju, ljudi odustaju zbog inflacije, iskomunicirala je na kraju, ali i navela da ima razumijevanja jer pristiže dosta prijava.
Matea Novak s OPG-a Novak je rekla kako se malo više od 10 godina bave poljoprivredom, a 5-6 godina su živjeli u uvjerenju kako ne mogu biti korisnici mjera iz EU jer žive u Zagrebu i imaju velik indeks razvijenosti područja gdje žive. No, nakon čitanja mnogih zakona, ipak su uspjeli aplicirati na Mjeru 6.1. i zatim 4.1.1. za izgradnju 10 plastenika koji su nažalost nastradali tijekom velike oluje koja je zadesila zagrebačko područje prije dvije godine. Nastradao je projekt u provedbi, a čekali smo oko godinu i pola na odgovor što dalje. Nismo znali smijemo li uopće sanirati štetu, možete misliti kako smo se osjećali, svjedočila je Matea i rekla kako su ipak nešto uspjeli riješiti i vratiti nakon toliko vremena, ali i dalje to nije u potpunosti riješeno.
Na radionici “Muke po administraciji – Kako se probiti kroz „šumu“ formulara?” sa zakonskom legislativom i podzakonskim aktima upoznale su sveprisutne Ana Marija Špicnagel i Tatjana Martinović iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede. Na interaktivnoj radionici “Poslovna komunikacija i poduzetničko pregovaranje”, Borna Jurišković, stručnjak za pregovaranje upoznao je agropoduzetnice s ključnim informacijama za njihovo poslovanje.
Učenje, povezivanje i inspiracija za budućnost
Na agronomskom kutku bila je prilila poslušati o novitetima i inovacijama u poljoprivrednoj proizvodnji žena u proizvodnji te je tako o dronovima i AI u vinogradarstvu govorila dr.sc. Ivana Rendulić Jelušić. Izvrsnu prezentaciju održala je enologinja Marijana Škiljo iz Belja vina i predstavila Vina sa ženskim potpisom, dok je Milica Sekulić iz Unichem Agro govorila o Plantella proizvodima i kako do vrhunskih rezultata u proizvodnji. Uspješne Agrofemme primjere iz prakse predstavile su Tihana Forjan koja se bavi uzgojem purana te Ivana Pavić s platforme poljoprivrednica.hr.
Konferenciju je zaokružio gastro masterclass chefa Vedrana Stojanca i druženje sudionica u opuštenoj atmosferi.
Prva AgroFemme konferencija pokazala je da žene u hrvatskoj poljoprivredi više nisu u sjeni, već su pokretačice inovacija, održivosti i razvoja zajednica. Njihove priče inspiriraju i dokazuju da se uz znanje, suradnju i upornost poljoprivreda može pretvoriti u moderan, uspješan, ponosan, ali i unosan ženski posao.
AgroFemme nije bila samo konferencija – bila je pokret. A taj pokret je tek počeo!
Foto: Gospodarski list
