U prostorijama BioCentra u Zagrebu, 20 travnja održan je Baranjski poljoprivredni sajam u ogranizaciji Poljoprivredne zadruge Rit iz Luga. Poljoprivredni proizvođači s područja Baranje predstavili su suhomesnate proizvode, domaći med, sireve, džemove, vina. Uz slatke i slane baranjske delicije predstavljeni su i baranjski suveniri.
Upraviteljica Poljoprivredne zadruge Rit, dr. sc. Maja Berger rekla je da se Baranjski poljoprivredni sajam održava drugu godinu zaredom, a prvi puta gostuje u Zagrebu. Izrazila je zadovoljstvo da lokalni proizvođači mogu prestaviti svoje proizvode u BioCentru kao mjestu koje povezuje gospodarstvo i znanost. Naglasila je da je u Baranji potreban takav centar koji će omogućiti i otvaranje novih radnih mjesta.
Berger je istaknula da Poljoprivredna zadruga Rit ima danas 27 zadrugara koji sve svoje proizvode prodaju već na kućnom pragu. No, upozorila je da je najveći problem zadrugara nedostatak radne snage i poljoprivrednog zemljišta,te očekuje angažman države po tom pitanju.
Originalni i inovativni proizvodi
OPG Picek VRT Mala Vidrica iz Posavskih Podgajaca koji je osnovan 2015. i poznat je po raznim prozvodima iz uzgoja permakulture na sajmu se predstavio salatom od tikvice, domaćim kompotom od višanja, džemom od kupina i višanja, sirupom od matičnjaka i bazge, vegan sirupom od maslačka i matičnjaka s limunom, vegan sirupom od jabučne mente, octom od kupine i lavande. Vlasnica OPG-a, Jasna Picek istaknula je da su originalni i inovativni proizvodi rađeni po recepturi iz srednjeg vijeka.
–Naši džemovi i sirupi sadrže samo 10 posto šećera. Sirupi su pretežno hladno rađeni, a džemovi se kuhaju tri minute bez konzervansa i želatine. Najpoznatiji proizvod je sirup od matičnjaka, bazge i jabučne mente. Poznati smo i po voćnom namazu Mirabella koji je rađen od slavonske šljive bjelice, petrovke jabuke i kupine. Dobra je kombinacija ovog namaza sa sirom i pršutom. Na sajmu inovacija u Osijeku u listopadu za namaz Maribella osvojili smo i zlato. Novi proizvod je ocat Aurelija od bobica bazge. Proizvode predstavljamo na sajmovima, a idući mjesec idemo u Prag, gdje su već naši proizvodi prepoznati, rekla je Picek.
–Na hektaru površine uzgajamo više od 40 sorti kupina, ribiza, ogrozda, višnje, trešnje, šljive, dunje, jabuke, kruške. Pod voćkama su grmovi, a među njima lavanda, matičnjak i drugo ljekovito bilje. Sve je neprskano, nenavodnjavano i negnojeno, navela je Picek.
OPG Branko Radonjić predstavio je suhomesnate proizvode od svinje mangulice, te vina. Kao delicija, na štandu su se mogli kušati rezanci s makom i domaćim sirom.
–Proizvodi od svinje mangulice su vrlo ukusni. Osim uzgoja ove pasmine svinje bavimo se proizvodnjom vina, rakije i likera. Voće od kojih radimo ova pića ekološki uzgajamo. Imamo dva hektara vinograda. Također se bavimo i turizmom. Turisti svake godine sve više posjećuju naš OPG. Tako da uspjevamo proizvode prodati na kućnom pragu. Najviše se prodaju suhomesnati proizvodi. Poznati baranjski kulen je izuzetno cijenjen. Ne možemo ga niti proizvesti koliko se traži na tržištu, rekao je vlasnik OPG-a Branko Radonjić.
OPG Božana Marić iz Bilja je osnovan 1997 godine. Poznat je po uzgoju svinje fajferice koja je križana sa svinjom hempšir.Također po ekološkom uzgoju pšenice, pira, suncokreta,kukuruza, soje i zobi.
–2016 godine naš kulen je bio šampion. Proizvodimo i magareće mlijeko, imamo jedaneast magarica. Nešto prodamo, ali i poklanjamo. Tako smo za vrijeme korone poklonili magareće mlijeko bolesnoj djeci. Proizvodimo i med od zlatošipke. Planiramo se proširiti. Radimo na kući za ruralni turizam. Vjerujemo u ostvarenje svojih planova, istaknuo je Jozo Marić.
Predstavljeni projekti
Uz promociju baranjskih proizvođača održana su i predavanja. Antonela Alvir je predstavila platformu „Ruralina. com“ koju je razvio splitski startup Teal port.
–Ova platforma služi za povezivanje dionika na ruralnom prostoru radi olakšanja dostupnosti lokalnih proizvoda. Želimo olakšati distribuciju proizvođačima, odnosno kako da plasiraju svoje proizvode za središta kao što su Zagreb i Split, rekla Alvir.
Objasnila je da na platformi proizvođači mogu prezentirati svoje proizvode dok kupci mogu vidjeti koji su dostupni proizvodi i naručiti ih . Razvili su destinacijski koncept i trenutno je platforma aktivna za pilot destinaciju Lika, a širit će se i na druge regije. S obzirom da je destinacija Lika dominiraju suhomesnati proizvodi koji su za Liku specifični s obzirom na zaštićene pasmine.
Dr. sc. Anita Šporec održala je predavanje o djelatnosti BIOCentra koji je osnovan prije sedam godina.
U sklopu BIOCentra su mikrobiološki laboratorij, laboratorij za izolaciju i pročišćavanje, laboratorij proteomike i kemije, te laboratorij stanične biologije. BIOcentar surađuje s famaceutskom i prehrambenom industrijom, sveučilištima, znanstvenim institucijama i malim poduzetnicima.
–BioCentar je osnovan s idejom da bude prvi hrvatski inkubator za male startup tvrtke iz područja biotehnologije. Kako bi se pomoglo da se oforme i stave svoje proizvode na tržište u BIOCentru dobivaju laboratorijski i uredski prostor, te pružamo uslugu karakterizacije njihovih proizvoda s analitičkim metodama. Prehrambena i farmaceutska industrija angažiraju nas da sudjelujemo u razvoju njihovih proizvoda, dajemo im stručnu edukaciju, primjerice kako okarakterizirati proizvod, kako razviti analitičku metodu. Gospodarstvenici nam se obraćaju za pomoć kad akreditirani ispitni laboratoriji nemaju metodološki razvijene metode koje su potrebne za praćenje kvalitete proizvoda, navela je dr.sc Šporec.
U svom predavanju Mateja Angelina Kramar je predstavila prvu hrvatsku burzu za investiranje u ekološke projekte Green Fusion koja je još u fazi realizacije .
–OPG-ovi za svoje projekte teško dolaze do financija, jer su podkapacitirani ljudskim resursima ili imaju premalo educiranog osoblja. Jednostavno ne poznaju strategiju kako doći do financija. Stoga ova platforma može pomoći u pronalasku investicija. OPG-ovi moraju imati održiv projekt koji dovodi do novih zapošljavanja i kvalitete proizvoda. Potrebno je napisati opis projekta, koji su ciljevi, koliko je sredstava potrebno i u kojem se vremenskom okviru projekti planiraju realizirati. Kad investitori dobiju prezentaciju projekata, rade odabir i ako se poklope međusobni ciljevi, potpisuje se ugovor te se projekt provodi. Moj cilj je povećanje autohtonih nasada u Hrvatskoj, objasnila je Kramar.
